Iz izdavačke kuće Mate, specijalizirane za izdavanje ekonomske literature, na ovogodišnjem su Interliberu najavili dva vrlo važna izdanja. Do kraja ove godine na domaćem će tržištu biti dostupna knjiga Revolucija umjetne inteligencije u medicini, autora Petera Leea, Careya Goldberga te Isaaca Kohanea.

U proljeće sljedeće godine pak na domaćem bi tržištu i hrvatskom jeziku, napokon trebao biti i najpoznatiji svjetski udžbenik umjetne inteligencije, onaj Umjetna inteligencija: Moderan pristup, poznatih svjetskih stručnjaka iz ovog područja – Stuarta J. Russella i Petera Norviga.

Sanda Tomljenović Polić, urednica iz nakladničke kuće Mate, kaže da je izdavanje ove dvije knjige bio logičan korak nakon niza naslova koje su objavili na temu umjetne inteligencije.

Naglašava pritom da će objavljivanje prijevoda Umjetne inteligencije: Moderan pristup, a na kojem radi Boris Debić, predavač UI-a na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta te direktor ZŠEM AI:X:Laba, pridonijeti razvoju hrvatske znanosti te razvoju znanstvene i stručne terminologije na hrvatskome jeziku.

O značaju izdavanja te znanstvene knjige, u vrijeme ubrzanog razvoja UI-a i polemike koja se oko nje odvija, ne treba uopće govoriti. Tehnologija je to koja će uvelike utjecati na mnoge aspekte ljudskog življenja i djelovanja. U nedavnoj raspravi na The Economistu Mustafa Suleyman, suosnivač DeepMinda, Googleovog istraživačkog laboratorija za umjetnu inteligenciju te suosnivač i izvršni direktor kompanije Inflection AI, kazao je da bi već kroz pet godina mogli imati ACI (Artificial Capable Intelligence), odnosno tehnologiju koja će moći samostalno donositi odluke, ali i stvarati nove ideje.

Reakcija Yuvala Noaha Hararija, poznatog povjesničara, na takva predviđanja (a koja su vrlo realna jer dolaze od čovjeka iz samog srca industrije, odnosno onog koji na ovakvim modelima radi) jest da će takav razvoj tehnologije označiti kraj ljudske povijesti.

Ne kraj povijesti, napominje Harari, već kraj ljudske povijesti jer smo prvi put suočeni s činjenicom da bi odluke, umjesto čovjeka, mogli donositi strojevi. Umjetna inteligencija bez sumnje donosi brojne prilike, ali i izazove. Njeno dobro poznavanje, a koje će omogućiti upravo izdavanje udžbenika Russella i Norviga, čije je prvo izdanje izašlo krajem ’80-ih godina, a 2020. i posljednje – četvrto, od presudne je važnosti. Debić, prevoditelj tog udžbenika, koji je kao tehnolog na raznim pozicijama čak 15 godina radio u Googleu, kaže da je samo na pojmovniku radio pola godine.

“Čak je 3500 novih pojmova, od kojih 1200 nije imalo ekvivalent u hrvatskom jeziku”, objašnjava Debić kompleksnost izdavanja udžbenika. Dodaje da on nije namijenjen samo studentima računarstva i stručnjacima iz područja UI-a već gotovo svima. Da bi bilo korisno da ga u ruke uzme što je moguće više ljudi govore procjene ekonomskog utjecaja te tehnološke revolucije.

“Njezin će upliv na svijet biti dvostruko veći od posljednjih 30 godina digitalne revolucije. A digitalna je revolucija imala dvostruko veći upliv od industrijske koja je trajala 100 godina i koja je globalni BDP na godišnjoj razini digla 0,3 posto.

Digitalna je pak globalni BDP godišnje dizala 0,6 posto, a UI će ga godišnje dizati 1,2 posto”, ističe Debić. Taj stručnjak za umjetnu inteligenciju, jednako kao i Harari i Suleyman, na UI gleda kao na priliku upozoravajući pritom da moramo biti oprezni.

“UI mora biti podređena vrijednostima koje dijelimo kao društvo, a ne vrijednostima tvrtke ili vlasnika tehnologije”, navodi.

Problem halucinacije
A koliko UI može biti koristan pokazuje knjiga Umjetna inteligencija u medicini. Luka Šižgorić, doktor medicine te jedan od prevoditelja, objašnjava da su autori kroz interaktivan način prikazali izmišljeni lik, specijalizanticu medicine, koja uz pomoć GPT-4 rješava svakodnevne probleme na koje nailazi u bolnici.

“Ta knjiga je najbolji uvid u umjetnu inteligenciju u medicini, odnosno kako alati umjetne inteligencije pomažu u liječenju i to na primjeru specijalizantice”, ističe. ChatGPT toj specijalizantici pomaže na temelju dobivenih podataka postaviti dijagnozu.

Pa, iako u bitnome olakšava, upozorava Šižgorić, treba biti oprezan jer postoji opasnost od tzv. problema halucinacije, odnosno krive dijagnoze i informacije. “Knjiga donosi načine kako taj problem popraviti u budućnosti”, kaže. No knjiga, koja je djelomično i prevedena uz pomoć ChatGPT-a, donosi štošta drugo. Uskoro nas, dakle, čekaju dva, važna i uzbudljiva štiva.