Vijest da je Hrvatska elektroprivreda (HEP) u prvom kvartalu ostvarila dobit od 200 milijuna kuna, bila bi za svaku pohvalu s obzirom na prošlogodišnji gubitak od 119 milijuna u istom razdoblju.
No, ta vijest je samo uvjetno pozitivna kada se zna da dobit nije ostvarena uspješnim poslovanjem ili unutarnjim uštedama – već neplaćanjem dobavljačima. Iako u HEP-u ističu da su im porasla potraživanja od kupaca električne energije s 1,6 milijardi kuna s početka godine na 1,72 milijarde na kraju prvog kvartala, činjenica je da se i potraživanja dobavljača od HEP-a mjere u milijardama kuna. Početkom godine HEP je svojim dobavljačima dugovao 2,6 milijardi kuna da bi taj iznos na kraju prvog kvartala pao na 2,19 milijardi. Teško je reći koliko ovaj pad ima veze s pojačanom naplatom, a koliko s manjim investicijama usljed globalne krize i nacionalne štednje. Kad se god spomene problem neplaćanja dobavljačima, iz HEP-a navode da bi se značajno smanjnje dospjelih obveza trebalo riješiti kreditom za likvidnost. No, to je priča koja se spominje već godinama, a kako su bonitetne agencije HEP-u dodatno smanjile kreditni rejting, izlaz putem kredita je sve nerealniji. Najlakši bi izlaz iz problema bio da Vlada deregulira cijenu električne energije čime bi HEP zasigurno riješio problem nelikvidnosti. Struja je strateški segment svakog društva, kako u industriji, tako i u socijalnoj brizi države prema građanima. Najbolji primjer za to je INA koja je poput HEP-a godinama generirala gubitke i nelikvidnost – sve do trenutka kada je Vlada odlučila primjeniti “nesocijalni” model formiranja cijena goriva. Uz povremene enormne iznose prihoda i dobiti, INA usprkos tome sve češće izvješćuje i o gubicima koji se mjere u stotinama milijuna kuna. Što bi donijela deregulacija tržišta električne energije, teško je reći. Zasigurno duplo ili trostruko veće račune građanima, a industrija, koja i sada djelomično može birati dobavljače, bi se snalazila kako zna i umije. Nelikvidnost prema dobavljačima bi se vjerojatno smanjila, no za vjerovati je da se ne bi ništa poradilo na učinkovitosti sustava. U čitavom elektro-energetskom biznisu okretalo bi se više novca i postao bi poželnija udavača stranim kupcima. Da će do deregulacija cijene električne energije u Hrvatskoj doći prije ili poslije, jasno je svakome. Pitanje je pod kojim uvjetima i u kojem trenutko. Cinici procjenjuju da će se to dogoditi, barem prema Vladinu objašnjenju, “zbog prilagodbe standardima EU-a”, usprskos činjenici da je elektroenergetski sustav u gotovo svim zemljama Europe zaštićen skoro poput poljoprivrede.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu