Slučaj Hangara 18 dobro oslikava zašto bi transformaciju financija u Hrvatskoj trebalo promatrati mnogo šire od ulaska fintecha u platni promet.

Možemo krenuti od jednostavnih primjera poput toga da već danas s bankom možete komunicirati preko Facebooka, Vibera ili Googleovog pametnog zvučnika. Nadalje, da transformacija financija prema Bitcoinu i drugim kriptovalutama može pomoći da prebacite novac s jedne strane planete na drugu stranu, i to uz minimalnu naknadu, ili da korištenjem raznih blockchaina možete automatizirati i unovčiti poslovne modele koje dosad niste mogli. Sve su to dobre prilike za banke i druge financijske tvrtke, a kako je na slučaju blockchaina pokazao Facebook, u takvim su modelima poslovnu priliku pronašle i tvrtke izvan bankarstva. I bit će ih samo još više.

Banke prvo traže dogovor 
Krenemo li još šire, transformacija financija u Hrvatskoj kroz grupno financiranje, tzv. crowdfunding, može vam pomoći da uđete u ulaganja koja bi vam inače bila nedostižna ili da uđete u ulaganja, kao u slučaju aduta koji nudi Funderbeam SEE, ne bi vam prije bila toliko likvidna. Mnogo je načina na koji se svijet financija u Hrvatskoj može, treba, ali sve je jasnije, i morat će se transformirati.

No, baš ništa ne ukazuje tako zorno koliko je to prijeko potrebno bankama u Hrvatskoj već danas, kao vijest koja je pokrenula priču o blokadi i financijskim problemima tvrtke Hangara 18, a koju je pod naslovom "Šokantna vijest: poznata tvrtka pred krahom, banke i radnici u panici!" objavio u srijedu portal Danica.hr. Ne znam da li znate što znači pojam "Game over" (engl. igra je gotova), ali sam siguran da tu izjavu još nikad niste čuli iz usta nekog bankara. Sve do ove srijede! Kako je objavila Danica.hr, citiram: "I te su brojke dovoljan razlog za paniku, a ja vas uvjeravam kako je stanje ovog časa stoput gore. Gotovo je. Game over, tvrdi nam zaposlenik jedne banke koja prilično strahuje za svoja potraživanja prema Hangaru."

Dobro još jednom pročitajte ovaj niz: panika, game over, banka. Razgovarao sam s kolegama, insajderima iz branše potrošačke elektronike i bankarima. No, nitko se od njih, uključujući mene, nije se mogao sjetiti da je ikad pročitao išta slično. U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) neslužbeno sam doznao da su i oni ostali iznenađeni. Navode da su sve banke slobodne u svojoj komunikaciji, ali da u pravilu prvo traže dogovor, pokušavaju održati dobar odnos s klijentom, i sve to uvijek rade tako da o tome ne moraju ništa govoriti javno.

Ima slučajeva da se sazna da banka blokira nečiji račun, ali u HUB-u nam neslužbeno komentiraju da banke u takvim slučajevima imaju formalne procedure komunikacije s javnosti. Nisu nam to u HUB-u htjeli baš tako reći, ali to u pravilu znači da na van izađe tek kratak, sterilan odgovor u kojem se navede da je to bila nužna poslovna odluka. U branši potrošačke elektronike čak su nas upozorili da banke zakonski ne smiju odavati takve informacije o svojim klijentima pa naše insajdere ne čudi što je ovu izjavu, a ističu da može biti istinita ali i ne mora, dao neki tamo nepoznat zaposlenik podjednako nepoznate banke na portalu za koji prvi put čuju. 

Neka ulažu u VC fondove 
Svi naši sugovornici komentiraju da je "game over" nešto što nije izjavila niti jedna banka čak ni u slučaju Agrokora, a hrvatska gospodarska povijest nakrcana je i nesretnim predstečajnim nagodbama, neobičnim privatizacijama i velikim političkim spašavanjima ili pak utapljanjima krupnih gospodarskih subjekata, poput Uljanika, u kojima su stradavali i plasmani banaka. Svi se slažu da je ta neka banka očito jako bijesna.

Neću ulaziti preduboko u to hoće li ovaj slučaj stvarno biti "game over" za Hangar 18, nego samo onoliko koliko je nužno za objašnjenje transformacije financija u Hrvatskoj. Hangar 18 lani je imao prihod od 147,8 milijuna kuna uz 94,5 milijuna kuna kredita i 14,4 milijuna kuna obveza prema dobavljačima. Insajderi iz branše, nakon što su vidjeli te brojke na Fini, molili su da saznamo o kojoj se banci radi, jer tvrde da takvu kreditnu zaduženost oni mogu samo sanjati.

U tom smislu, bez obzira je li ova priča "game over" za Hangar 18 ili ne, ona bi svakako trebala postati "game over" za sve banke u Hrvatskoj koje se ponašaju kao venture capital (VC) fondovi. Mnogo se startupa u Hrvatskoj vrlo uspješno financira zdravim investicijskim kapitalom, poput Rimac Automobila, Infobipa ili Tolara. I nitko im ne može išta reći! Uspjeli ili ne, oni za svoj razvoj troše novac investitora koji u njih vjeruju.

Banke nisu takvi investitori niti bi trebale biti. Ako se već žele igrati ulagača neka biraju VC fondove u koje će investirati i mislim da bi ih na to trebao mnogo snažnije nego dosad prisiliti HNB. To će biti dobro za startupe, za male i srednje poduzetnike (npr. Hangar 18), a konačno bit će dobro i za banke. Posebno jednu banku koja začudo ima vrlo bogat "gaming" riječnik.