Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke raspravljao je jučer o novoj Strategiji partnerstva s Republikom Hrvatskom, koja obuhvaća razdoblje od srpnja 2013. do lipnja 2017. godine. Strategija je ključni dokument koji postavlja okvir suradnje između Grupacije Svjetske banke i Vlade Republike Hrvatske te opisuje planirani program Grupacije u RH, priopćeno je iz Svjetske banke.

"Nova je Strategija oblikovana na način da započinje pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji (EU), a kao takva usredotočit će se na pružanje pomoći Hrvatskoj da maksimalno poveća gospodarske koristi iz članstva i ubrzavanje konvergencije Hrvatske u odnosu na EU“, navodi Mamta Murthi, regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje. "U skladu s novim statusom Hrvatske, priroda Bančine pomoći postupno će se mijenjati i odmicati se od financiranja konkretnih projekata, budući da se očekuje kako će se oni financirati sredstvima iz fondova EU-a, te će se izraženije usredotočiti na pružanje tehničke pomoći institucijama kako bi bolje apsorbirale sredstva iz fondova EU-a i provele reforme potrebne za preokret gospodarstva."

Strategija će se prioritetno usredotočiti na različite aspekte 'pametnog, održivog i inkluzivnog rasta' predviđenog strategijom Europa 2020 te na Vladin novi plan reformi koji naglasak stavlja na temeljne postavke gospodarskog upravljanja, državnih institucija, poslovnog okruženja i odgovornosti prema zajedničkim regionalnim dobrima. Uz to ide i pružanje podrške Hrvatskoj pri kvalitetnom iskorištavanju velikog iznosa bespovratnih sredstava EU-a koja će joj s članstvom stajati na raspolaganju.

U skladu s prioritetima Hrvatske, podrška Grupacije Svjetske banke u narednom će se četverogodišnjem razdoblju usredotočiti na tri tematska područja:

• Javne financije – podrška fiskalnoj konsolidaciji u svrhu ubrzavanja ostvarenja trajnog rasta, s naglaskom na racionalizaciju potrošnje kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju.
• Konkurentnost – povećanje konkurentnosti Hrvatske s težištem na potrebnim strukturnim, institucionalnim i upravnim reformama, kako bi Hrvatska mogla uhvatiti korak s usporedivim zemljama u EU-u.
• Članstvo u EU-u – pružanje pomoći Hrvatskoj da maksimalno poveća gospodarske koristi postajanja državom članicom EU-a povećanjem njezinih kapaciteta u pogledu provedbe usklađenih politika, apsorpcije znatno većih sredstava iz fondova EU-a i pomoći u učinkovitom iskorištavanju ovih sredstava.

„Razvoj privatnoga sektora od presudne je važnosti za ostvarenje ciljeva Hrvatske, ali i kao podrška stabilnom i održivom gospodarskom razvoju“, rekao je Tomasz Telma, direktor za Europu i središnju Aziju u Međunarodnoj financijskoj korporaciji (IFC). „U sljedećem će četverogodišnjem razdoblju IFC i dalje značajno povećavati svoj program i jačati podršku koju pruža privatnom sektoru u Hrvatskoj. Usredotočit ćemo se na izvozna poduzeća, ulaganja u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te poticanje uključivanja privatnoga sektora u razvoj infrastrukture u Hrvatskoj.“

Prethodna je Strategija bila usmjerena na pružanje podrške Hrvatskoj u ostvarenju njezinog cilja postajanja članicom EU-a. Nova je strategija izrađena temeljem bliskog partnerstva s hrvatskim vlastima i pod vodstvom Ministarstva financija te uz konzultacije s ključnim dionicima, uključujući Europsku komisiju, Delegaciju Europske unije u Zagrebu, saborske zastupnike, predstavnike privatnoga sektora, think-tankove, akademsku zajednicu, diplomatsku zajednicu, međunarodne organizacije, organizacije civilnoga društva i medije.

Otkako je postala članica Svjetske banke 1993. godine, Republika Hrvatska dobila je potporu svjetske razvojne institucije u obliku financijske i tehničke pomoći, savjetovanja u području politika i analitičkih usluga. Banka je dosad podržala 48 projekata u iznosu od 3,3 milijarde USD te odobrila 52 darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna USD. Ukupni aktivni kreditni portfelj u lipnju 2013. godine sastoji se od 11 projekata s ukupno preuzetim obvezama od 775 milijuna USD.

Kao odgovor na povećanu potražnju za njegovim proizvodima i uslugama, IFC je značajno povećao svoj program u Hrvatskoj, i to na 150 milijuna USD u fiskalnoj godini 2013., u odnosu na 68 milijuna USD koliko je iznosio u fiskalnoj godini 2012. Iz ulaganja IFC-a u Hrvatskoj financirani su projekti na financijskim tržištima, infrastrukturni projekti, projekti u prerađivačkoj industriji, turizmu i poljoprivredi. IFC u svim sektorima kao prioritet utvrđuje ulaganja u manje razvijenim regijama Hrvatske i u projekte koji pridonose većoj gospodarskoj diversifikaciji i regionalnoj integraciji. Od 1993. godine IFC je uložio milijardu USD (uključujući 300 milijuna USD mobiliziranih od drugih partnera) u Hrvatskoj u okviru 30 projekata. U lipnju 2013. godine, aktivni portfelj IFC-a u Hrvatskoj iznosi 192 milijuna USD, uključujući sredstva financiranja mobilizirana od drugih partnera, navodi se u priopćenju.