Političari, geopolitičari, ekonomisti, financijaši, analitičari raznih profila… svi su se jučer bavili grčkim “ne” na referendumu praćenim ostavkom ministra financija te ocjenama i predviđanjima što to znači za tijek daljnih pregovora s čelnicima EU i sudbinu Grčke. Kako u kontekstu njezina članstva u eurozoni, tako i ukupnom razvoju događanja u toj zemlji. Reakcije financijskih tržišta, koja obično najbrže pokažu opipljivu mjeru neke drame, u slučaju najnovije epizode grčke sage ispale su manje uzbudljive i dramatične od komentara i procjena “što je sljedeće”. 

Istina, cijene dionica su pale (naročito banaka), euro je još malo oslabio prema svjetskim valutama, a vijesti iz Grčke ostavile su traga i na premijama rizika s naglaskom na visokozadužene zemlje iz mediteranskog kruga (tzv. Club Med-a). Ali, daleko je to od panike i osjetno blaže od burzovnih reakcija na samu najavu grčkog premijera Alexisa Tsiprasa da će građanima prepustiti da očituju o (ne)prihvaćanju zahtjeva Europske unije za daljnju pomoć. Koliko god analitičari poput onih Saxo banke ističu kako je “ne” na grčkom referendumu iznenađenje za tržišta, ona su dijelom već bila ugrađena u cijene. Tako su početkom tjedna oči već bile uprte u žurni sastanak njemačke kancelarke i francuskog predsjednika, kao i na današnji summit europskih lidera, uključujući i šefa Europske središnje banke. 

Spektar procjena i očekivanja glede daljnjeg razvoja događaja je šarolik koliko je i cijela priča višeslojna i kompleksna. Bez dogovora s vjerovnicima, kažu, Grčka bi izdržala samo nekoliko tjedana, ali to je samo jedan aspekt prijetećih scenarija za tu ekonomiju. “Iako postoji šansa da će Europa odlučiti pomoći Grčkoj zbog geopolitičke situacije, omjer je zasad ipak uvelike u korist protivnika takvog razvoja situacije”, smatraju u Saxu.

Međutim, mnogi ne misle tako, a ti su, čini se, i brojniji. Sudbina europskog projekta je, kažu, mnogo jače povezana sa sudbinom Grčke nego što mnogi misle, zbog čega Bruxelles zapravo pokazuje veliko strpljenje u pogledu kriznih sastanaka. “Igrači za europskim stolom znaju da bi u najgorem slučaju svi mogli ostati praznih ruku. Grčki državni bankrot imao bi iste posljedice kao i otpis milijardskih kredita”, ocjena je analitičara Marcela Fürstenaua. 

I Velimir Šonje, domaći analitičar koji pomno prati grčku sagu, drži da ishod grčkog referenduma neće imati bitan utjecaj na razvoj događaja u smislu nastavka pregovora. Oni će se, kaže, nastaviti, a dogovoru s članicama Unije (kreditorima) alternativa je uvođenje vlastite valute uz moratorij na otplatu dugova. Šonje problem vidi u tome što za Grke dogovor uključuje otpis dugova pri čemu se uvijek nešto traži zauzvrat, a nedavno im predloženi program prilagodbe nisu htjeli potpisati. 

Međutim, u redovima stručnjaka uglavnom se smatra da bez ozbiljna restrukturiranja ročnosti dugova, a u konačnici i (novoga) djelomična otpisa, za grčku prezaduženost nema rješenja. Na neki način to sugerira i nedavno objavljena studija Međunarodnog monetarnog fonda. 

Utoliko se čini izvjesnim da pravi razlozi raspisivanja referenduma i nisu bili u listi (ne baš posebno zahtjevnih) mjera koje koje su se od Grčke tražile, već u pregovaračkim pozicijama u pogledu uvjeta i razmjera restrukturiranja dugova. U jednom od jučerašnjih komentara to je sažeto u ocjeni kako se “grčka vlada ne zna služiti eurom, ali dobro igra poker”. Drugim riječima, svjesna aduta geografske rente zna da može računati na više ‘posljednjih šansi’. 

I uza sve to, Grčku čekaju jako teška vremena. To je i za nas pouka kako se teško i dugo izlazi iz zamke prezaduženosti, smatra Šonje. Grčki slučaj utoliko bi iz naše perspektive ‘na rubu prezaduženosti’ mogao donijeti i nešto dobro. Osim što bi oporavak u EU i hrvatskom gospodarstvu trebao pripomoći smanjenju deficita, kaže, sljedeću će vladu EU snažno pritisnuti da uredi državne financije. Nisu svi za poker.