Diljem gospodarstava u nastajanju dobrobiti “demografske dividende” postale su poznati refren. Političari i vodeći poslovnjaci na isti način ushićeno govore o tome kako će brzorastuće i mlado stanovništvo stvoriti ogromne prilike za ulaganja i potaknuti brzi gospodarski rast, kako u Indiji, tako i u Nigeriji, Pakistanu ili Tanzaniji. Međutim, u stvarnosti u brojnim gospodarstvima u nastajanju brzi rast stanovništva predstavlja prijetnju gospodarskom razvoju, a tehnološki napredak učinit će tu prijetnju još ozbiljnijom.

Ponajprije, izraz “demografska dividenda” ozbiljno se zloupotrebljava. Taj se izraz prvobitno upotrebljavao za opisivanje tranzicije u kojoj su zemlje istovremeno uživale u jednokratnom povećanju stanovništva radno aktivne dobi i značajan pad nataliteta. Takva kombinacija dovodi do visokog omjera radnika u odnosu na uzdržavane članove – umirovljenike i djecu – što olakšava da visoke uštede podrže dostatnu količinu ulaganja koja će potaknuti brzi rast temeljnog kapitala. U međuvremenu, brzi pad nataliteta osigurat će da sljedeća generacija naslijedi veliki temeljni kapital po glavi stanovnika, dok će obitelji s malobrojnim članovima omogućiti priuštivost plaćanja visokog privatnog i javnog obrazovanja po djetetu, što će dovesti do brzog poboljšanja vještina radne snage. Južna Koreja, Kina i neke druge istočnoazijske zemlje znatno su se okoristile takvom demografskom dividendom tijekom posljednjih 40 godina.

Kako smanjiti natalitet?

No, bez ubrzanog pada stope nataliteta, nema ni dividende. Ako natalitet ostane visok, malen omjer umirovljenika u odnosu na radnike kompenzira se visokim omjerom uzdržavane djece, što otežava pružanje podrške potrošnji na visoko obrazovanje po djetetu. Ako svaka nova dobna skupina radnika bude znatno veća od one prethodne, rast temeljnog kapitala po glavi stanovnika – bilo vezano uz infrastrukturu ili postrojenja i opremu – bit će otežan. Brzo rastuće stanovništvo radno aktivne dobi također onemogućava otvaranje novih radnih mjesta brzinom koja bi bila dostatna za sprječavanje široko rasprostranjene podzaposlenosti.

To je spona koja još uvijek veže veliki dio subsaharske Afrike. Uslijed umjerenih stopa rasta BDP-a (koje su u prosjeku tijekom posljednjeg desetljeća iznosile 4,6%) kompenziranih s 2,7%, koliko iznosi godišnji porast stanovništva, dohodak po glavi stanovnika raste po godišnjoj stopi ispod 2%, nasuprot stopi od 7% koju postiže Kina. Ovom stopom napretka, Afrika neće dostići današnji životni standard naprednih gospodarstava do polovice 2100-tih.

Pakistan je suočen s malo manje ozbiljnim, ali još uvijek značajnim izazovom. Indijska demografija varira po regijama: dok natalitet trenutno iznosi 2 ili ispod 2 u ekonomski dinamičnim zemljama kao što su Maharaštra i Gudžarat, velike sjeverne države Bihar i Uttar Pradesh još su uvijek suočene s ozbiljnim nepovoljnim demografskim kretanjima.

Spas u proizvodnji za izvoz

Već je desetljećima jasno da visoki natalitet može usporiti rast po glavi stanovnika. Također, troškovi uskraćivanja te mogućnosti samo što nisu porasli, osobito za zemlje u razvoju. Postoji samo nekoliko povijesnih primjera uspješnog oporavka od siromaštva prema produktivnosti i životnom standardu razvijenih gospodarstava i, u svakom slučaju – Japan u razdoblju između 1950-tih i 1980-ih, Južna Koreja između 1960-ih i 1990-tih, Kina tijekom posljednja četiri desetljeća – brzi rast izvozno orijentirane proizvodnje igrao je središnju ulogu. Tehnološki napredak u ovom trenutku predstavlja prijetnju na ovom putu prema prosperitetu.

Informacijska tehnologija će nam naposljetku omogućiti automatizaciju ogromne većine trenuto postojećih radnih mjesta. Recentne studije pokazuju da su radna mjesta koja uključuju predvidljivu fizičku aktivnost kratkoročno najranjivija. Proizvodnja koja uključuje zahtjevno rukovanje materijalom – poput proizvodnje automobila – već je uveliko automatizirana, a postat će to još više.

Međutim, kad inovatori uspiju stvoriti učinkovite robote osposobljene za šivanje te za manipulaciju mekanim materijalima, biti će to prijetnja brojnim postojećim radnim mjestima u industriji odjeće i tekstilnoj proizvodnji.

Kad se to dogodi, proizvodnja bi se mogla vratiti u napredna gospodarstva, ali s malim brojem radnih mjesta. Adidasova automatizirana tvornica Speedfactory u Ansbachu u Njemačkoj uskoro će proizvoditi 500.000 pari cipela godšnje sa samo 160 zaposlenih radnika. Prema recentnom izvještaju Međunarodne organizacije rada, 60% do 90% postojećih slabo plaćenih radnih mjesta u tekstilnoj industriji i proizvodnji odjeće u nekoliko azijskih zemalja moglo bi biti automatizirano.

Međutim, najveći izazovi bit će u dijelovima Indije, u Pakistanu te prije svega u Africi. Indija mora otvoriti 10 do 12 milijuna novih radnih mjesta godišnje samo da bi držala korak s radno sposobnim stanovništvom i daleko više od toga kako bi apsorbirala ogroman broj već podzaposlenih radnika.

Lakši pristup kontracepciji

Što se tiče Afrike, prema središnjim predviđanjima UN-a, stanovništvo životne dobi u rasponu od 20 do 65 godina iznosit će 1,3 milijarde 2050. godine i 2,5 milijarde do 2100. godine, što predstavlja porast u usporedbi s današnjih 540 milijuna. Ti mladi ljudi živjet će u svijetu u kojem će samo neznatan dio njih ikad pronaći zaposlenje u izvozno orijentiranoj proizvodnji. Za razliku od toga, kinesko stanovništvo starosne dobi raspona od 25 do 64 godine suočeno je s mogućim padom s 930 milijuna na 730 milijuna, što će potaknuti porast realnih plaća i stvoriti snažne poticaje za velika ulaganja u automatizaciju. U svijetu radikalnih mogućnosti za izmiještanje ljudske radne snage, prevelik broj radnika predstavljat će znatno veći problem od premalenog broja radnika.

Nema laganih odgovora. Otvaranje novih radnih mjesta mora se maksimizirati u sektorima koji su manje izloženi automatizaciji u bliskoj budućnosti: radna mjesta u građevinarstvu i turizmu mogla bi biti održivija nego ona u proizvodnji. Provedba politike čiji je cilj omogućavanje hotimičnog snižavanja nataliteta, putem edukacije ženskog stanovništva i laganog pristupa kontracepciji trebala bi biti visoko prioritetna. v

© Project Syndicate, 2017.