Zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima od preko 130 milijuna eura postala je jedna od najsuvremenijih cementara u Europi – u što ste ponajprije ulagali i koliki fokus ste stavljali na moment poslovne i ekološke održivosti?

Nakon uspješno sprovedene privatizacije 2001. godine, Lukavac Cement je doživio preporod i procvat. Zato danas vrijedimo za najvećeg proizvođača cementa u Bosni i Hercegovini i jedna smo od najmodernijih evropskih cementara. Ugledna kompanija ASAMER Baustoffe AG iz Austrije je tada postala većinski vlasnik fabrike i u potpunosti ispoštovala ugovor o privatizaciji. Sa ulaganjem od preko 130 miliona eura, koje se odvijalo u nekoliko faza, radilo se na rekonstrukciji, proširenju i modernizaciji postrojenja, i to od novih mlinova i silosa do povećanja kapaciteta proizvodne linije, opremanja laboratorija, nove peći, automatizacije, centralne komande i još mnogo toga.

Upravo ovakvim inovativnim pristupom i strategijom kontinuiranog investiranja u najsavremenije tehnologije još 2008. smo proglašeni najvećom “green field” investicijom i “Najboljim stranim investitorom” u BiH, dok smo 2017. godine nagrađeni za dugogodišnje uspješno poslovanje i značajna ulaganja u BiH.

U fokusu nam je stalno poslovna i ekološka održivost, a naš odnos i zalaganje za očuvanje životne okoline, između ostalog, dokazuju i certifikati ISO 9001 : 2015, ISO 14001 : 2015, ISO 50001 : 2018 i ISO 45001:2018, te djelovanje u skladu s najboljim evropskim praksama i standardima.Posebno smo ponosni na činjenicu da smo postali relevantan privredni faktor u BiH i regionu i prepoznatljivi kao jedna od rijetkih cementara u ovom području koja koristi alternativna goriva, čime se rješava problem otpada, uveliko smanjuju emisije stakleničkih plinova i čuvaju prirodni resursi.

Zapravo, možemo reći da se kontinuirano modernizirate, biste li rekli da se o načelima kružne ekonomije danas previše govori, a premalo radi?

Da, mi smo u stalnom procesu modernizacije i nastojimo da primjenjujemo najbolja rješenja koja vode ka daljem napretku i razvoju. Rezultat takvog pristupa je da smo  osnovali i vlastiti Tehnološki centar za razvoj u kojem su zaposleni stručnjaci različitih profila i koji u saradnji s drugim naučno-istraživačkim institucijama rade na daljem povećanju postotka alternativnih goriva u proizvodnji, prate aktualne trendove u cementnoj industriji, razvijaju nove zelene materijale koji ne ostavljau ugljični otisak.

Nažalost, na ovim našim područjima je zaista tako. Mnogo se govori o kružnoj ekonomiji, ali se vrlo malo toga dešava u praksi. Sporo se napreduje, trebalo bi ubrzati procese, jer i EU je 2021. glasala o novom akcijskom planu za kružnu ekonomiju i zatražila dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući i stroža pravila o recikliranju i obvezujeće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.

Mora se istinski raditi na tome.

Vaši principi rada bazirani su upravo na kružnoj ekonomiji – možete li nam objasniti neke od poslovnih procesa, a koji potvrđuju tu tvrdnju?

Objasnit ću ukratko na procesu proizvodnje klinkera koji je odličan način za zbrinjavanje otpada u odnosu na klasične spalionice. Toplotna energija iz otpada je rekuperirana u potpunosti, a potrošnja fosilnih goriva je reducirana.

Emisija CO₂ u atmosferu je smanjena, i to u ovisnosti o stepenu zamjene fosilnih goriva alternativnim. Pri tome treba posebno naglasiti da nema sekundarnog otpada koji nastaje u spalionicama.

Moderne cementare rade kao veliki skruberi, a to znači da su svi kiseli gasovi neutralizirani sa CaO iz procesa.

2008. godine nagrađeni ste kao najbolja greenfield investicija u BiH – što vas je dovelo do tog uspjeha?

Uspjeh je postignut zahvaljujući pozitivnoj strukturi ulaganja, odnosno zato što su ovo investicije u proizvodnju i, naravno, zbog visokog učešća u greenfield investicije.

Koliko je danas zapravo teško ili lagano filozofiju društvene odgovornosti implementirati u svoje poslovanje, ajmo reći od temelja nagore?

Ukoliko smo odlučni da poslujemo u uvjetima društveno-ekonomskog razvoja, onda i naša poslovna filozofija i svako postupanje mora prepoznati moralnu i pravnu odgovornost za posljedice svojih aktivnosti prema cijelom okruženju u kojem se djeluje.

Mislim da nije mnogo teško impelementirati filozofiju društvene odgovornosti u svoje poslovanje, ukoliko ste odlučni da ostvarite pozitivan utjecaj na svoje radno, društveno i prirodno okruženje. Mi to činimo već godinama s velikim zadovoljstvom, a posebno smo fokusirani na projekte društvene odgovornosti koji su namijenjeni djeci i mladima, jer smatramo da se je to pravi put ka boljoj i zelenijoj budućnosti.

Na koji način jedna cementara zapravo može biti odgovorna prema malom čovjeku? Dolazite na konferenciju Waste2Energy – što možemo očekivati od vas? Koju poruku se nadate poslati?

Mnogo je načina i mogućnosti koje mi kao cementara realiziramo i time potvrđujemo svoju odgovnost prema „malom“ čovjeku. Dobar, prijateljski odnos, izgrađena svijest da vam se ljudi mogu uvijek obratiti i da znaju da će dobiti bilo koju vrstu pomoći. Ulaganja u projekte koji pružaju podršku zdravstvenom sistemu, kulturno-zabavne i sportske projekte, obrazovanje, infrastrukturu, zaštitu okoliša i još mnogo toga što ljudima omogućava da žive bolje, sretnije i kvalitetnije.

S velikom radošću dolazimo ponovno na konferenciju Waste2Energy u želji da pokažemo da je oporavak resursa najzastupljeniji cirkularni poslovni model u kojem je otpad primarni resurs za razvoj ili za proizvodnju novog proizvoda.

Naša poruka je da prirodi trebamo vratiti ono što joj je oduzeto i da moramo živjeti s njom u prijateljstvu.