Visoka bankocentričnost i relativno velik broj bogataša u odnosu na populaciju u Hrvatskoj (11,4 tisuća građana s imovinom većom od milijun dolara, 450 građana s imovinom većom od 10 milijuna dolara među kojima je troje s imovinom većom od 150 milijuna dolara prema izvješću londonske konzultantske kuće Knight Frank) kod nas se u pravilu analiziraju isključivo u kontekstu socijalnih problema. Tako se komentira da su kamate i financijske naknade previsoke, mogućnost pregovora o kreditima ograničena, alternative na tržištu rijetke ili nikakve. Međutim, monopoliziranost financijskog tržišta i relativno velik broj bogatih potencijalnih korisnika s druge su strane dobra prilika za razvoj hrvatskih fintech startupa.

Investicijski mamac
Prema istraživanju koje je napravila konferencija Fintech Week London, britanski startupi koji se bave financijskim-tehnološkim (fintech) inovacijama u posljednjih su pet godina privukli 5,4 milijarde dolara investicija što je više od svih njihovih konkurenata u ostatku Europe. Istraživanje koje je početkom godine objavio portal Tech.eu pokazuje da se Velika Britanija nametnula kao glavna lokacija za fintech ulaganja u Europi. Svako treće investiranje u taj sektor ide upravo u startupe iz Velike Britanije.

Lani je u Europi u fintech startupe uloženo 1,8 milijardi eura u 142 fintech startupa. To je više od 10 posto ukupnih ulaganja u europske startupe, a ulaganja i dalje rastu. Pri tome najveći kupci fintech kompanija dolaze iz SAD-a, a lani su tri fintech startupa prodana za više od milijardu eura. Fintech startupi nisu se slučajno razvili u Velikoj Britaniji. Margaret Thatcher učinila je tu državu mekom za financijske institucije u Europi i to je svakako dobra podloga. No, novi val fintech startupa, poglavito u Londonu, velikim je djelom nastao zbog inicijative britanske vlade.

Dobar put
David Cameron aktivno po svijetu promovira domaću fintech industriju s jasnim ciljem: želi do 2020. otvoriti dodatnih 100 tisuća radnih mjesta u fintech tvrtkama i tako udvostručiti postojeći broj od 135 tisuća radnih mjesta u financijskoj industriji u Velikoj Britaniji. Usto, Bank of England ima svoj stav o bitcoinu, a pregovara s fintech tvrtkama o modelu po kojem bi mogli imati izravan pristup platnom prometu i na taj način u cijelosti zaobići velike banke. Da je Velika Britanija na dobrom putu ukazuje istraživanje PwC-a koje jasno daje do znanja da će fintech iz temelja promijeniti financijsku industriju do 2020. godine. No, jedno drugo istraživanje, koje su upravo objavili Perpetuum Mobile, PBZCard, Symantec i BUG, pokazalo nam je da se fintech revolucija već događa i u Hrvatskoj.

Aktualna situacija
Tako ovdje 25 tisuća građana koristi bitcoin za plaćanja, njih 200 tisuća Vindg, 1,13 milijuna građana koristi mobilno plaćanje i takve račune plaća preko računa mobilnom operateru, a PayPal koristi 1,8 milijuna građana. K tome, gotovo 600 tisuća građana online kupovinu obnavlja s gotovinom. Drugim riječima, kupci nisu zainteresirani samo za usluge banaka i kartičara već traže i alternative. Kada se pak pogleda koliko ima fintech startupa u Hrvatskoj, koji pak mahom svoje usluge i proizvode prodaju u inozemstvu, može se zaključiti da za razvoj domaćih fintech startupa ne samo da ima potencijala već i znanja i sposobnosti.

Dovoljno je spomenuti imena kao što su Oradian, MicroBlink, myPOS, AgentCASH, Abit, Trilix, Infobip, BitKonan i Ostendo Consulting. Međutim, za razliku od Velike Britanije, u Hrvatskoj Ministarstvo financija, HNB pa ni Vlada o domaćoj fintech industriji ne govore ništa. Nezapaženo prolaze čak i globalne inovacije poput partnerstva hrvatskog Oradiana i američkog Stellara u Nigeriji, a koji testiraju pandan SWIFT-u. Ili pak napori Abita, Trilixa i Infobipa da njemačkim turistima omoguće da u Hrvatskoj, plaćajući usluge mobitelom, potroše više. Ne govori se ni o utjecaju domaćih fintecha na razvoj radnih mjesta, ali i poboljšanje investicijske klime u Hrvatskoj. 

Niz mogućnosti
Vlada i HNB imaju niz moćnih alata za jačanje hrvatske fintech industrije. Vlada bi mogla ukinuti porez od 10 posto na SMS i izjednačiti plaćanje SMS-om s plaćanjem kreditnim karticama. Mogla bi otvoriti sustav fiskalizacije za big data projekte. Mogla bi ubrzati potpuno uvođenje e-računa. Mogla bi pozvati hrvatske fintech tvrtke da razviju nova rješenja za plaćanje državnih usluga. Mogla bi kroz DUUDI zatražiti rješenja za kvalitetnije upravljanje državnom imovinom pomoću big data, umjetne inteligencije i IoT-a. HNB i Vlada mogli bi skinuti ograničenja i omogućiti crowdfunding i crowdinvesting u Hrvatskoj. Umjesto priče o proračunskom knjigovodstvu tako bi dobili konkretnu priču o razvoju i poboljšanju financijske slike i posljedično investicijske klime. I to onu priču koja bi išla u smjeru nižih kamata, nižih naknada, veće konkurencije, veće ponude kapitala i više dobro plaćenih radnih mjesta.