Naručili ste usluge istraživanja tržišta od nerezidenta – znate li da iz svote koju mu isplaćujete za obavljenu uslugu morate odbiti porez po stopi od 15% i uplatiti ga u Državni proračun?

Jasno vam je što je porez na dodanu vrijednost, porez na dobit ili dohodak, no značenje poreza na dobitak po odbitku uvijek ostaje visjeti u zraku. Navedeni porez naime i nije tako čest, ali često obveznicima zna biti neugodno iznenađenje. Porez na dobit po odbitku plaća se na temelju odredaba čl.31 Zakona o porezu na dobit. To je zapravo porez na dobit što je nerezident ostvari u Hrvatskoj, a obveznik njegove obustave i uplate u Državni proračun je isplatitelj sredstava. Stopa poreza na dobit po odbitku do sada nije mijenjana te iznosi 15%. Zakon smatra je su isplate nerezidentima za obavljene usluge u tuzemstvu zapravo skrivene isplate dobiti te se zbog toga kao mjera prevencije uveo porez na dobit po odbitku. Isplate koje su opterećene porezom na dobit po odbitku su:

– Kamate koje se isplaćuju inozemnim pravnim osobama (ne obuhvaća kamate ne robne kredite te kamate na kredite banaka, drugih financijskih institucija te kamate po osnovi izdanih državnih i korporativnih obveznica).
– Autorske naknade i druga prava intelektualnog vlasništva – plaćaju se inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, a podrazumijeva prava na reprodukciju književnih, umjetničkih, znanstvenih i kinematografskih dijela, patente, licencije, prava na upotrebu imena, dizajn, model, zaštitni znak, nacrt, plan i druga slična prava.
– Usluge istraživanja tržišta – ne podrazumijeva reklamu ili promidžbu, a podrazumijeva istraživanje prodaje, tržišnih udjela, zasićenosti tržišta, traženje potencijalnih tržišnih niša.
– Porezne i revizorske usluge te usluge poslovnog savjetovanja (pravno, investicijsko, marketinško, računovodstveno, burzovno, tržišno)

Prava oporezivanja nerezidenata uređena su prema propisima utvrđenim međunarodnim bilateralnim ugovorima između zemalja (ukoliko oni postoje) stoga i oporezivanje dobiti po odbitku ovisi o tome ima li zemlja isplatitelja sklopljen međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa zemljom rezidentnosti društva kojem se sredstva isplaćuju. Ukoliko ima, tada se taj ugovor i primijenjuje i to na temelju tiskanice «Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende (kamate, licencije, djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj)» .Ukoliko se temeljem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne plaća porez po odbitku, potrebno je dostaviti samo potvrdu o rezidentnosti ovjerenu od inozemnog poreznog tijela. Ukoliko se pak dogodi da u trenutku isplate sredstava rezident ne raspolaže ovjerenim primjercima Zahtjeva (ili Potvrde o rezidentnosti) on je obvezan postupiti po čl.31 Zakona o porezu na dobit te na propisane isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku s time da nerezident može u roku od 3 godine od godine u kojoj je izvršena isplata na temelju potpisanog Zahtjeva za povrat više uplaćenog poreza u odnosu na porez koji bi se primijenio temeljem važećeg ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Također, međunarodnim bilateralnim ugovorima mogu biti oporezivanje nerezidenata može biti i drugačije uređeno.

Npr. između Austrije i Hrvatske sklopljen je ugovor o izbjegavanja dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te se prema tom ugovoru kamate nastale u državi ugovornici koje se isplaćuju rezidentu druge države mogu oporezivati i u toj drugoj državi, ali i u državi ugovornici u kojoj i nastaju s time da takav porez ne može prijeći svotu od 5% bruto iznosa kamata. Jednako tako, prema čl. 12 ugovora između Hrvatske i Kanade, autorske naknade nastale u jednoj državi i isplaćene rezidentu druge države mogu se oporezivati i u toj drugoj državi s time da tada taj porez ne može biti veći od 10% od bruto autorske naknade. Također, Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Švicarske nije uređeno pitanje plaćanja poreza na dobitak pa se porez na određene usluge plaća se po članku 7. Ugovora koji uređuje pitanje plaćanja poreza na dobitak od poslovanja. Stoga se dobitak od društva jedne države oporezuje samo u toj državi, osim ako društvo posluje u drugoj državi putem stalne poslovne jedinice (tada se porez na dobitak može plaćati i u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica, ali samo na onaj dio koji se toj poslovnoj jedinici može pripisati).

Porez po odbitku na dividendu i udio u dobitku

Od 01.03.2012. godine ponovno je stavljen u funkciju porez po odbitku na dividendu i udio u dobitku pravnih osoba, nakon sedmogodišnjeg mirovanja. Navedeni porez obračunava se po sniženoj poreznoj stopi od od 12%. Dakle, od 01. ožujka svaka isplata dividende ili udjela u dobitku nerezidentnim pravnim osobama iz dobitka ostvarenog nakon 2001. godine ponovno se plaća. U navedenim slučajevima također će se primjenjivati međunarodni bilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Jednako tako, isplata dividendi i udjela u dobitku na temelju udjela u kapitalu smatra se dohotkom od kapitala fizičkim osobama (rezidentima i nerezidentima) te je u tom slučaju isplatitelj dužan obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku na dohodak od kapitala po stopi od 12%.

Mali ulagači koji su svoju ušteđevinu plasirali u dionice nadajući se zaradi, oslobođeni su plaćanja poreza na dividendu. Radi se o dioničarima kojima se isplaćuje dividenda do 12.000,00 kn. Bitno je napomenuti da se oslobođenje od plaćanja poreza na dividendu ne događa automatski prilikom isplate nego se uplaćeni porez vraća temeljem godišnje porezne prijave na dohodak.

Filip Jelić, Fidestum do.o.o.