Gdje u Europi postoje najveći izgledi da ćete vidjeti zastavu Europske unije kako se ponosno vijori na obiteljskim kućama i zgradama? Odgovor je očigledan, iako neobičan: u Velikoj Britaniji, i vješaju je građani koji se užasavaju ideje o Brexitu. Je li doista potrebno izgubiti nešto što volimo i što nam treba, prije nego što to doista počnemo cijeniti?

Vjerujemo da bi, kao znak našeg zajedničkog europskog identiteta, građani Europske unije trebali, počevši od 21. ožujka, ponosno razviti zastavu Europske unije. Usprkos izazovu kojega predstavljaju nacionalisti i populisti uoči izbora za Europski parlament u svibnju, zauzimanje za temeljne vrijednosti EU nikada nije bilo od veće važnosti. Vijorenje zastave EU na našim kućama i uredima može odaslati nepobitan znak činjenice da Europsku uniju neće osakatiti niti vanjski niti unutarnji neprijatelji.

U razdoblju rastuće neizvjesnosti, frustracije i zamagljivanja naše zajedničke sudbine, čini se da je previše Europljana zaboravilo dugu provijest dislociranja i rata koja je prethodila stvaranju Europske unije i prethodno nezabilježeno razdoblje mira i prosperiteta koje smo postigli nakon 1950-ih. Tijekom razdoblja od 70 godina, zajedničke europske institucije podupiru zajedničko tržište, euro te snažnu ekspanziju pojedinačnih prava pod zaštitom Suda Europske unije.

Izazovi tehnologije

Nadalje, europski model države blagostanja smatra se svjetionikom civilizacije i primjerom za cijeli svijet. Inkorporiranje Povelje EU-a o temeljnim pravima u Lisabonski ugovor okrunilo je stvaranje integriranog područja od 500 milijuna ljudi na temelju demokracije, vladavine prava i najveće afirmacije ljudskog dostojanstva.

Kada putujemo s našom zajedničkom EU putovnicom, prepoznaju nas i cijene diljem svijeta kao građane ključnog igrača u svjetskom poretku. Ta su postignuća suočena s prijetnjom ne samo od strane unutarnjih oponenata Europske unije, već i s prijetnjom prezira prema Europskoj uniji, doista, prema svim multilateralnim institucijama, koji je pokazala administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump smatra da su institucije koje već dugo podupiru mir, sigurnost i rast svjetske trgovine, neprijatelji koje treba sabotirati, što je osobito opasno, obzirom na sukob između SAD-a i Kine. Danas kinesko-američke razmirice narušavaju svjetsku trgovinu, a sutra se već može raditi o miru u svijetu.

Očito je da mi u Europi nećemo moći sačuvati ono što smo postigli tijekom proteklih sedam desetljeća ako se svaka država članica EU-a zaputi svojim putem. Naposljetku, čak je i Njemačka, kao najveća zemlja članica EU-a, patuljak u usporedbi s SAD-om i Kinom. Nitko od nas ne može sam izaći na kraj s enormnim izazovima tehnologije, protekcionizma, klimatskih promjena ili međunarodnog terorizma.

Međutim, umjesto priznanja da europska snaga leži u njenom jedinstvu, nacionalističke i ksenofobne sile dobivaju podršku diljem kontinenta, kroz obećanja o zatvaranju granica, ometanje slobodnog kretanja i reafirmiranje nacionalne kontrole nad svim javnim politikama.

Plodno tlo za mržnju

Dramatično povećanje migracijskih priljeva, uvelike uslijed građanskog rata u Siriji i stanja blizu anarhije koje prevladava u Libiji, stvorilo je plodno tlo za ksenofobe i širenje njihove poruke mržnje.

Putem iskorištavanja nesigurnosti niskokvalificiranih radnika i nezaposlenih, oni okrivljuju imigrante za sve nedaće u Europi. Ipak, obzirom na demografsku sliku Europe, rastući priljev kvalificiranih migranata potreban je za očuvanje dinamizma naših gospodarstava i održivosti našeg zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Da, europskim institucijama i politikama potrebne su duboke promjene u cilju ponovnog povezivanja s razočaranim građanima. Moramo ponovno pokazati sposobnost poticanja rasta i ulaganja kako bismo se mogli suočiti s izazovima tehnologija obilježenim brzim promjenama, kao i klimatskim promjenama te kako bismo revitalizirali naš posrnuli socijalni model.

Moramo pokazati da su naše zajedničke institucije sposobne i voljne saslušati zahtjeve preplašene javnosti te da možemo zajednički djelovati kako bismo zaštitili naše granice i doveli do veće sigurnosti u našim nestabilnim istočnim i južnim susjedstvima.

Mobilizacija javnog mnijenja

Postoji također neodložna potreba za mobiliziranjem europskog javnog mnijenja oko simbola našeg jedinstva i naših budućih projekata, a taj je simbol europska zastava. Stoga je u siječnju jedan od nas pokrenuo ideju da počevši od 21. ožujka svi objesimo europsku zastavu na naše kuće, tvornice i urede. 21. ožujka je prvi dan proljeća i željeli bismo vjerovati da će nadolazeći europski izbori najaviti novo proljeće za europski projekt.

Taj 21. ožujka također je godišnjica smrti Benedikta, sveca zaštitnika Europe. U jednom od najcrnjih trenutaka propasti Rimskog carstva, Benedikt je izdao uzmenirujući poziv na toleranciju i pijetet u cilju izgradnje osjećaja zajedništva usprkos nihilizmu i barbarizmu.

Počevši s 21. ožujkom, pokažimo našu zastavu svijetu, kao simbol našeg jedinstva i naših snova, u znak novog početka u našim naporima za očuvanje i produbljivanje europskog jedinstva. Ili ćemo prepoznati ono što imamo tek kad već bude prekasno?

© Project Syndicate, 2019.