Prema FI-Compass izvještaju The potential for investment in energy efficiency through financial instruments in the European Union“, procjena potrebnih investicija u energetsku učinkovitost u ovom desetljeću (izračunato prema podacima iz Nacionalnih energetskih i klimatskih planova zemalja članica) iznosi 62,6 milijardi eura godišnje. Procjene Europske komisije sežu i do 185 milijardi eura godišnje za sve zemlje članice, koje je potrebno uložiti za održivo i učinkovito gospodarstvo. S druge strane, dostupna sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova dostatna su za pokrivanje samo 4%, odnosno 1,3% investicijskog jaza za investicije u energetsku učinkovitost.
Potreba za traženjem i primjenom novih modela financiranja kako bi se na svaki uloženi euro stvorila dodatna vrijednost i više je nego jasan. Na tome rade i u Regionalnoj energetskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA koja djeluje punih 13 godina i provela je više od 50 europskih projekata. “Kad radite u europskom okruženju, brzo vam postane jasno da bez stvaranja dodatne vrijednosti ne možete imati javno financiranje. U tih 13 godina uspjeli smo potaknuti projektnih investicija u vrijednosti većoj od 950 milijuna kuna. Naš način financiranja – projektno i povezano s učinkom, također se može nazvati novim modelom financiranja koji snažno zagovaramo. Garantirano financiranje iz proračuna bez obzira na rezultate, neodrživa je i duboko pogrešna praksa. Naš glavni izvor prihoda dolazi upravo od uspješno provedenih EU projekata, dio od pružanja usluga na tržištu, a tek 30% od svih naših osnivača zajedno. Tako bi trebale funkcionirati sve ili većina javnih institucija, jer takav model omogućava poticanje kvalitete i stalno usavršavanje zaposlenih”, kazao je Julije Domac, ravnatelj REGEA-e
Kao jedan od mogućih odgovora na ovaj izazov, nameće se korištenje Ugovora o energetskom učinku kojim se tehnički i ekonomski rizici dubinske obnove zgrade prenose na pružatelja energetske usluge, a trošak obnove se financira iz ostvarenih energetskih ušteda za koje jamči pružatelj energetske usluge. Unatoč tome što Europska komisija već duži niz godina aktivno radi na osnaživanju i razvoju tržišta energetskih usluga koje nude tvrtke pružatelji energetske usluge (eng. Energy Service Companies – ESCO), osobito za obnovu zgrada javnog sektora, razvoj ESCO tržišta što uključuje i primjenu Ugovora o energetskom učinku i dalje nije u punom zamahu. Neki od razloga za još uvijek nedovoljnu razvijenost ESCO tržišta u EU su statistički tretman ESCO modela koji podrazumijeva problematiku vezanu uz nedoumice oko tretman ESCO ugovora kao javnog duga i deficita u pojedinim slučajevima, nepovoljno financiranje za pružatelje energetske usluge, natjecanje sa dostupnim nacionalnim i EU bespovratnim sredstvima za obnovu zgrada, ali i manjak informacija te kapaciteta za razvoj ovakvih projekata u javnim tijelima.
Uz nabrojene tržišne nedostatke, primjetni su i financijski nedostaci, odnosno poteškoće u pristupu dugoročnom financiranju (duljem od 6 godina), povećani transakcijski troškovi zbog nepostojanja standardizirane dokumentacije, ali i nevoljkost banaka za financiranje ovakvih projekata u kojima su izložene riziku nepostizanja ušteda te posljedično riziku neplaćanja od strane krajnjeg korisnika energetske usluge zbog neostvarenih ušteda.
Postojeće ESCO tvrtke na tržištu energetskih usluga u potrazi su za dugoročnim i pristupačnim financiranjem investicija u projekte povećanja energetske učinkovitosti koje bi im istovremeno omogućilo ulaganja u nove projekte i širenje poslovanja. U projektu REFINE financiranom iz programa Obzor 2020, REGEA (Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske) zajedno s 10 europskih institucija radi na stvaranju rješenja koje će olakšati financiranje projekata energetske učinkovitosti svim stranama, uključujući financijske institucije, pružatelje energetskih usluga te krajnje korisnike (klijente) u privatnom i javnom sektoru. Nakon analize postojećih izvora financiranja u devet zemalja Europe, REFINE projektni konzorcij započeo je rad na razvoju novih koncepata financijskih instrumenata koji bi omogućili refinanciranje projekata energetske učinkovitosti.
Pojedini elementi financijskih instrumenata usmjerenih na refinanciranje projekata energetske učinkovitosti nisu novost na financijskom tržištu, no njihova primjena na ESCO tržištu predstavlja novinu te otvara vrata novim poslovnim prilikama. S obzirom na kombiniranje postojećih instrumenata s novim područjima financiranja, razvoj predloženog instrumenta refinanciranja može se opisati i izvedenicom rečenice ukorijenjene u svadbenu tradiciju UK-a i SAD-a: „Nešto staro, nešto novo, nešto posuđeno i nešto zeleno.“ Slični financijski instrumenti poput faktoringa i forfaitinga se koriste već duže vrijeme, no pretežito za potraživanja za izvozne proizvode i usluge i za kraće vrijeme dospijeća (do godine dana), dok kroz projekt REFINE REGEA želi utvrditi mogućnosti i prilike za primjenu sličnih instrumenata u sektoru energetske učinkovitosti u Hrvatskoj na duže vrijeme dospijeća.
Kako ističu uz REGEA-e, primjena refinanciranja i s njim povezanih instrumenata poput jamstava bio bi prvi korak prema stvaranju sekundarnog tržišta projekata energetske učinkovitosti kakvo već postoji i u nekim EU zemljama poput Češke i Latvije, a koje bi omogućilo otkup nedospjelih potraživanja ESCO tvrtke. U takvom modelu ESCO tvrtka prodaje (re)financijskoj instituciji buduće prihode vezane uz kapitalne troškove koje bi ESCO tvrtka trebala primati od krajnjeg korisnika, a (re)financijska institucija isplaćuje iznos neto sadašnje vrijednosti zbroja svih budućih potraživanja vezanih uz kapitalne troškove umanjen za trošak kamate i trošak kreditnog rizika krajnjeg korisnika. Na taj način, ESCO tvrtka ostaje odgovorna za operativne troškove investicije te ostvarenje ušteda, no istovremeno ima prostor za druga ulaganja.
U suradnji s različitim partnerima iz industrije, područja energetske učinkovitosti i financija REGEA kao dio projektnog konzorcija razvija koncept instrumenta refinanciranja i jamstvenog instrumenta koji bi ESCO tvrtkama omogućio prodaju potraživanja uspješno provedenog ESCO projekta, „čišćenje“ bilance te nastavak ulaganja u nove projekte povećanja energetske učinkovitosti. Primjena ovakvog instrumenta otvorila bi brojne razvojne mogućnosti ESCO tvrtkama, ali i financijskim institucijama koje žele graditi portfelj zelenih i održivih investicija u skladu s EU Taksonomijom, no isto tako potaknula i val obnove u zgradarstvu kao jednu od ključnih aktivnosti za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti u EU.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu