Krajem siječnja navršit će se dvije godine od osnivanja Klastera konkurentnosti.

Osnovanih 12 klastera nastalih uz podršku Vlade danas djeluje s različitim uspjehom i intenzitetom. Od svih dvanaest klastera upravo se drvoprerađivački svrstava među najaktivnije jer je ostvario najviše formalnih aktivnosti, ali i niz strateških dostignuća. Najveći uspjeh se odnosi na repozicioniranje i konsolidaciju sektora, budući da je drvna industrija ionako već godinama jedna od najaktivijih grana u cijeloj industriji, pa je pripadajući klaster samo nastavio tu ulogu i nadovezao se na izdašne aktivnosti tvrtki i drugih asocijacija. Vidimo daljnje partnerske mogućnosti s udrugama u HUP-u, HGK te u lokalnim klasterima poput Virovitice ili Vukovarsko-srijemske županije i s Hrvatskim drvnim klasterom.

Ti operativni klasteri su naši aktivni članovi pa možemo reći da nam je reprezentativnost primjerena proizvođačkoj sceni i nacionalnoj razini. Dodamo li tome i prepoznatljivo djelovanje najsnažnijih pojedinačnih tvtki te lokalne institucije i JLS, vidimo da triple-helix vrlo dobro funkcionira. Najvažnija aktivnost odnosi se na spašavanje sajma Ambienta koji je ove godine održan upravo na inicijativu i inzistiranje Klastera konkurentnosti koji je na podršku ovom važnom projektu potrošio cjelokupan ovogodišnji proračun od 100.000 kuna, ali ishod i rezultati sajma potvrđuju da se radilo o ključnoj sektorskoj odluci.

Pozicioniranje u inozemstvu
Uzmemo li u obzir osim mnogobrojnih aktivnosti i ostvarene rezultate sektora, prije svega one u izvozu, možemo reći da je upravo u drvoprerađivačkom sektoru riječ konkurentnost iz naziva klastera bila više nego pogođena, jer je ovoj industriji posljednjih godina nakon snažne inicijative tvrtki trebala snažnija nadgradanja s većim i aktivnijim utjecajem države. To smo sada i dobili, iako dio kolega smatra da se transfer inputa i strateških smjerova od Vlade prema Klasterima konkurentnosti odvija presporo ili bez nedovoljno informacija.

U početku smo imali izvrsnu komunikaciju s mnogobrojnim institucionalnim akterima koji su podržavali taj koncept razvoja konkurentnosti, a danas je to ipak reducirano i svedeno na uspješnu komunikaciju s Ministarstvom gospodarstva i Agencijom za investicije i konkurentnost koja obavlja tajničke poslove za klastere. Zapravo, možemo sa sigurnošću reći da je iza nas jedna važna faza tog procesa koji u narednim dionicama može snažno utjecati na daljnu gospodarsku konfiguraciju Hrvatske.Treba razdvojiti aktivnosti sektorskih udruga od rada Klastera konkurentnosti jer on nije obična strukovna udruga koja se bavi osnovnim pitanjima operativnim pitanjima ili pridobivanjem poslova za svoje članove. Ovdje se radi o utjecaju na kreiranje nacionalne razvojne platforme koja će osigurati budućnost sektora u dugoročnom periodu, s naglaskom na EU usklađenim politikama konkurentnosti.

Primjena inovacija u sektoru predstavlja ključ za bolje pozicioniranje tvrtki na inozemnim tržištima, a tema edukacije kadrova predstavlja važan mehanizam pronalaska odgovora na potencijale u budućnosti. Bez obrazovanih i odgovarajuće pripremljenih kadrova drvoprerađivački sektor nema puno izgleda za opstanak. Stoga je klaster u ovoj godini napravio veliki iskorak u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu gdje smo održali i radnu sjednicu. To se poklopilo s provedbom EU projekta jačanja kvalifikacijskog okvira što nam je omogućilo otvorenu raspravu koja je od strane sektorskih tvrtki koje su sudjelovaje ocjenjena povijesnom. Novo vodstvo Fakulteta pokazuje veliku želju za poboljšanjem odnosa s industrijom i za unaprijeđenje ishoda učenja. To je veliki dobitak za sektor iako još treba dosta raditi na konkretnim projektima.

Nametanje interesa
Bez sumnje ostvaren je korak naprijed u odnosu na prethodne modele i Klasteri konkurentnosti mogu biti učinkovit alat za jačanje uspješnih sektora. Nisam siguran da li je to moguće copy-paste u sve sektore, jer oni koji vuku gospodarsku lokomotivu ne mogu čekati one koji još spavaju u dogovornoj ekonomiji ili u nekim nerestrukturiranim okruženjima. To se i vidi kroz protekle aktivnosti, jer evidentno je da neki sektori poput kreativnog ili poljoprivrednog klastera proizvodili dosta aktivnosti, dosta rade i jačaju senzibilitet za klasere konkurentnosti.

U 2015. očekujemo konkretne provedbene mjere koje će se temeljiti na novim operativnim programima i bržu reakciju nadležnih tijela oko realizacije specifičnih razvojnih projekata u sektorima. Identificirali smo za drvnu industriju 6 centara izvrsnosti koji trebaju unaprijediti R&D aktivnosti, iako će samo neki od njih pronaći dovoljno projekata za budući rad. Nažalost i dalje samo mali broj dionika vidi koristi i dalekosežnost utjecaja Klastera konkurentnosti u novoj EU perspektivi, pa bilježimo krajnjosti da klasteri u jednom scenariju nikome ne trebaju, što je bio slučaj u našem sektoru na početku, ili da se stavovi radikalno mijenjaju jer dio tvrtki odlazi kod ministara i pokušava nametnuti svoju reprezentativnost i interese u Klasteru. Za razliku od ostatka gospodarstva prerada drva bilježi i dalje pozitivne trendove. 

Dobri pokazatelji
U prvih deset mjeseci ove godine drvoprerađivački sektor je zabilježio rast indeksa obujma od 3,6, a industrija namještaja od 7,2 indeksnih poena. To su dobri pokazatelji nasuprot sve lošijim trendovima u domaćoj industriji i padu BDP-a. Očekuje se da ćemo 2014. završiti izvozom od preko milijardu dolara što će biti nešto više od predkrizne 2008. Sektor se zahvaljujući agilnom marketingu, razvoju novih proizvoda i izvoznoj orjentaciji tvrtki prometnuo u pravog heroja domaćeg izvoza, što se nažalost ne vidi u shemi potpora ili kroz druge oblike poticanja izvoza i proizvodnje.

S druge strane sektor je relativno homogen, imamo širinu djelovanja i aktivne operativne klastere, iako ima rudimenata prošlosti i pokušaja da se monopolizira reprezentativnost sektora. Hrvatske šume kao glavni dobavljač državne sirovine provode relativno korektnu politiku, iako se često koriste monopolističkim položajem koji ih štiti od otvorenih rasprava o mnogobrojnim operativnim problemima, ali većina aktera ocjenjuje stanje s drvnom sirovinom kao relativno stabilno. Budući da ne postoje nikakve sektorske potpore puno se očekuje od provedbe mjera industrijske strategije.