Oko 400 poljoprivrednika iz svih država EU okupilo se prošlog tjedna na najvećoj konferenciji farmera, koju svake druge godine organiziraju organizacije Copa i Cogeca.

Copa je udruženje poljoprivrednika EU, dok je Cogeca udruženje zadruga koji se na razini EU bore za položaj i prava poljoprivrednih proizvođača i zastupaju njihove interes pred Europskom komisijom.  Trenutno ih najviše brine proračun za buduću poljoprivrednu politiku tzv. ZPP od 2021. godine jer se za iduće programsko razdoblje od sedam godina najavljuje njegovo smanjivanje. Najveći razlog je Brexit i njegove posljedice, ali i imigrantska kriza, ogromna izdvajana za ostale sektore i drugi izdaci, zbog čega EU birokrati posežu za novcem kojeg su do sada dobivali poljoprivrednici. 

Farmeri iz EU strašno su ogorčeni i uputili su najžešće kritike prema Komisiji upravo zbog najave smanjenja financijske omotnice koja bi taj paket trebala pratiti u razdoblju od 2021. do 2027. godine, a koja se prema izračunu Komisije smanjuje za 5% i iznosila bi 365 milijardi eura. Prema izračunu službi Europskog parlamenta, ako se uzmu u obzir učinci inflacije u razdoblju do 2027. godine to smanjenje moglo bi realno biti čak 15%. Posebno je značajno smanjena alokacija za ruralni razvoj, za 25%, što bi za Hrvatsku moglo imati vidljive posljedice s obzirom na to da je značajan dio svog proračuna usmjerila upravo na programe ruralnog razvoja (gotovo 46% predviđene alokacije).

Jeftina konkurencija
U tri dana poljoprivrednici su iznosili svoje probleme, predviđanja i procjene, govorili o svom položaju i svemu što ih muči, a zaključak je da se europski poljoprivrednici nalaze pred velikim izazovima.  Kada se kaže izazovi onda postoje dvije suprotstavljene strane. S jedne strane poljoprivrednicima se sve više nude nove tehnologije – prezentirani su turbo moderni i snažni traktori, nova "svemirski" jaka mehanizacija, roboti koji obavljaju sjetvu i sve to rade uz mobilne aplikacije koje na precizan način doziraju sjeme, gnojiva ili određuju zasićenost tla, dok s druge strane poljoprivrednici sve manje zarađuju, sve su stariji i ne mogu više nagovoriti mlade da ostanu na selima i da se nastave baviti poljoprivredom.

Problem su i trgovci koji ih ucjenjuju i ruše njihove cijene, a i sve više novih trgovinskih ugovora koje EU postiže s različitim državama iz cijelog svijeta koje sve brže razvijaju svoju poljoprivredu, ulažu ogroman novac i dovoze na tržište EU robu s izuzetno niskim cijenama kojima EU poljoprivrednici sve teže mogu konkurirati.  Poljoprivrednike EU muče i sve veći ekološki zahtjevi jer su udruge i organizacije "zelenih" toliko osnažile i postavljaju nemoguće uvjete da već danas poljoprivrednici ne razumiju što se sve od njih traži.  U novim direktivama se tako od njih traži manja potrošnja zaštitnih sredstava, da sve više zemlje ostavljaju neobrađenom na tzv. mirovanju, a sve to naravno utječe na manju proizvodnju, manju prodaju i manji dohodak. 

Jedan od predstavnika francuskih poljoprivrednika je to jako lijepo i simbolično objasnio: "Ne možemo biti zeleni, sve dok smo u crvenom", aludirajući na to da su poljoprivrednici većine zemalja u sve većim financijskim dubiozama. I sada im, kao konačan udar dolazi najava rezanja proračuna, na koji su se navikli i koji im je koliko-toliko pomagao u podizanju dohotka. Europskoj poljoprivredi potrebna su nova ulaganja, novi razvoj i poticanje mladih da se odluče za ostanak na selu i bavljenje poljoprivredom, a pred njima su i brojni drugi izazovi zbog kojih nije dobro zadirati u smanjenje proračuna. I to je glavni zaključak s godišnjeg kongresa.  

Ugrožena ruralna područja
Objasnili su kako sektor poljoprivrede u EU danas osigurava oko 22 milijuna stalnih radnih mjesta, a usluge prerade hrane i povezana maloprodaja osiguravaju zajedno oko 44 milijuna radnih mjesta. Izravnim plaćanjima unutar prvog stupa ZPP-a podržavaju se prihodi oko 7 milijuna poljoprivrednih gospodarstava EU, no unatoč tome prosječni prihod poljoprivrednika u Uniji niži je od prosječnog prihoda u drugim gospodarskim sektorima što poljoprivredu čini neatraktivnim zanimanjem. 

Loši rezultati su već vidljivi, pogotovo u prosječnoj starosti nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (preko 50 godina) što iziskuje neodgodivu generacijsku obnovu, poručili su europski poljoprivrednici. Predsjednik Copae Joachim Rukwied izjavio je kako su prihodi poljoprivrednika već sada 40% ispod prosječnih zarada u EU u odnosu s drugima sektorima gospodarstva, iako poljoprivrednici svakodnevno proizvode hranu visoke kvalitete i pozvani su da se bore za održivi razvoj ruralnih krajeva te vode svakodnevnu bitku s klimatskim promjenama.

Predloženi proračun smanjit će standard i dohodak poljoprivrednike, ugroziti ogromne dijelove europskih ruralnih područja, ali će imati i negativan utjecaj na ispunjenje drugih zacrtanih ekoloških i društvenih ciljeva EU, istaknuo je. Trenutni proračun za poljoprivredu EU građane stoji manje od jedne šalice kave dnevno, dok zauzvrat osigurava sigurnu i kvalitetu hranu za 500 milijuna potrošača i pridonosi zaštiti okoliša, rastu i zapošljavanju. Poljoprivredna potrošnja donosi vrlo veliku vrijednost za novac svim građanima diljem EU i mora se održavati i stabilizirati, poručuju EU farmeri. 

Dugoročna šteta
Na kongresu su jasan stav iznijeli i hrvatski predstavnici iz Hrvatske poljoprivredne komore. Predsjednik HPK Mladen Jakopović rekao je kako pripremaju nekoliko scenarija te zajedno s Copa-Cogeca svakodnevno pokušavaju utjecati na Komisiju da brani poljoprivredni sektor i proračun, pojednostavi procedure i za svaku novu mjeru osigura adekvatna financijska sredstva.  Zbog mogućeg umanjenja može se dugoročno naštetiti poljoprivrednicima diljem EU, poručio je Jakopović. Ako EK ne usvoji novi ZPP do novih europskih izbora, koji se održavaju na proljeće iduće godine, moglo bi se dogoditi da EU farmeri ove svoje rasprave nastave za dvije godine i to u Hrvatskoj koja će biti domaćin njihovog idućeg kongresa.