Pazite ove dvije rečenice. Hrvatska je imala rekordnu turističku sezonu. Hrvatski BDP rastao je manje od očekivanja. Hajdemo još jednom! Imali smo rekordnu turističku sezonu. U Hrvatsku se u 2017. godini, prema podacima HTZ-a, odmaralo 18,5 milijuna turista. Napravili su 102 milijuna noćenja. Procijenjeni prihod turizma je 11 milijardi eura. To je 13 posto više turista, 12 posto više noćenja i razmjerno veći prihodi.

Turizmu očigledno ide dobro, efikasniji je i rast će sigurno i u ovoj godini. Hrvatskom BDP-u pak, po svemu sudeći, ne ide dobro. I dalje raste, ali jednoznamekastih 2,8 posto. Dakle, prihod od turizma skočio, a BDP se jedva navukao na 2,8 posto. Strašno i za čitati! Mučno. Još mučnije, ako znate da je turizam glavna industrija u Hrvatskoj. Da se procjenjuje da utječe na trećinu BDP-a, da zbog toga ima vlastito ministarstvo, vlastitu promociju kroz HTZ i da su najveći investicijski projekti u Hrvatskoj trenutno usmjereni upravo na turizam.

I onda turizam raste desetak posto, a BDP 2,8 posto. Mogli bismo se šaliti i reći, nije problem u turizmu već u BDP-u. U EU su se i tome dosjetili pa se od 2014. u izračun BDP-a uračunavaju prostitucija, trgovina drogom i oružjem. No, evidentno lani se i svega pobrojanog ovdje malo trošilo. Da živimo u nekoj afričkoj banana republici, a ne u modernoj, pravnoj i dobro uređenoj europskoj državi, barem bi znali gdje bi mogli naći motor rasta. Ovako, ovdje čak nema ni strasti da nam BDP digne na, po Vladi, očekivanih 3,2 posto! Možemo tvrditi da je Agrokor uzrok istapanja rasta BDP-a. Ali onda ostaje za zapitati se, ne kako je moguće da imamo jednu tvrtku koja na BDP utječe snažnije od najveće domaće industrije, već zašto u Hrvatskoj nemamo barem deset, ako ne stotinu takvih tvrtki pa da njihov pojedinačni utjecaj nije tako velik?!

Cijela regija ispred nas
Prema Heritage Foundationu, američkom konzervativnom think-tanku koji je igrao veliku ulogu za vrijeme Ronalda Reagana i koja igra značajnu ulogu i sada u vrijeme Donalda Trumpa, u 2018. godini Hrvatska je po ekonomskih slobodama 92. država na svijetu. Ima indeks 61. Odmah iza nas je država Oman. I on ima indeks 61. Nakon toga je Honduras s indeksom 60,6 pa Burkina Faso sa 60 i Cabo Verde, afrička otočka državica u Atlantiku, ona iz koje dolazi pjevačica Cesária Évora.

U toj državici indeks ekonomskih sloboda je 60,0 ili jedan manji nego u Hrvatskoj. Ispred nas su po ekonomski slobodama Sejšeli, Kirgistan, Salvador, Guatemala, Malta, Peru, Kazahstan, Ruanda itd. Koliko god se to činilo nevjerojatno, logike u slaganju ovog popisa očigledno ima. Naime, na vrhu država gdje su ekonomske slobode najveće su Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska, Australija i Irska. Također, ova statistika dobro ukazuje i zašto nas zaobilaze investicije, zašto mladi bježe, te zašto imamo samo jednu stvarno veliku privatnu tvrtku. Po Heritage Foundationu ispred nas su po ekonomskim slobodama apsolutno svi u regiji. Neposredno ispred je Bosna i Hercegovina, a ispred nje je Srbija, zatim Italija, Crna Gora, Albanija pa Slovenija. Ispred njih su Slovačka, Kosovo, Mađarska i Rumunjska. Sve slučajno. Nema drugog objašnjenja!

Jednostavnije do investicija
Ali tako je to danas. Hajdemo se vratiti u prošlost. Turizam nas očigledno neće spasiti. Mogli bismo u tom slučaju omogućiti da se u Hrvatskoj snažnije razvije neka tehnologija ili industrija koje vani postoje već neko vrijeme. Znači, one koje vani već imaju povijesno značenje s kojim se, prigodno, možemo suočiti. Primjerice, jedna od tih starih i u financijskim krugovima, danas, tradicionalnih industrija je crowdfunding.

Problem s tim je da bi se onda do investicija moglo jednostavnije, jeftinije i brže doći. Još veći problem je što bi tada baš svatko mogao krenuti u neki investicijski projekt.  Zato je valjda danas u Hrvatskoj crowdfunding ilegalno-legalan. Ilegalan je ovdje, jer ga domaće zakonodavstvo ne podržava. Legalan je zato što vam ne mogu ništa ako se njime bavite, jer je u EU legalan i EU ga gleda kao jedan od stupova na kojima gradi budućnost svog financijskog tržišta. Čak je i evoluirao pa danas imate ICO-e, crowdfunding koji je povezan s kriptovalutama. Lani je iz Hrvatske napravljen jedan ICO i odmah se iskazao. Činio je gotovo polovicu vrijednosti domaćeg crowdfundinga u 2017. Druga povijesna tehnologija s kojom bi se mogli suočiti je blockchain.

Svjetski ekonomski forum očekuje da će u idućih nekoliko godina 10 posto ukupnog BDP-a planete biti na blockchainu. Slovenci su u tome daleko ispred nas. Na popisu 10 najbogatijih imaju dvojicu koji bogatstvo duguju blockchainu. A možemo biti i egzotični u podizanju BDP-a i općenito bogatstva građana. Oružje, naime, ionako već proizvodimo i njime trgujemo. No, mogli bi legalizirati prostituciju. Osim u Nizozemskoj legalna je i u Mađarskoj, Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Latviji i Grčkoj. 

Koristi od legalizacije
A možemo biti i još egzotičniji. Marihuana od ove godine više neće biti legalna za rekreacijsku upotrebu samo u Nizozemskoj i dijelu američkih saveznih država, poput Kalifornije, već će biti legalna i u Kanadi. U Češkoj je nazivno ilegalna, ali se dopušta kućni uzgoj za osobnu upotrebu pa cvate industrija hobističke hortikulture. Slično je u Danskoj i Španjolskoj.  Fortune je nedavno objavio da je lani u SAD-u legalna prodaja marihuane stvorila industriju od 10 milijardi dolara. Dakle, industrija stara par godina već vrti novca koliko i cijeli hrvatski turizam. No, dosta o temama iz ekonomske prošlosti. Vratimo se našoj, svakodnevnoj, političkoj budućnosti. Hrvatski turizam rekordo, BDP 2,8 raste posto. Slučajno. Dogodi se!