I Apple je pustio informaciju da ulazi u Hrvatsku sa svojom platnom uslugom – Apple Payom. Preko Applea, a koji je to ugovorio s VISA-om i MasterCardom, turisti već ionako mogu plaćati u trgovinama u Hrvatskoj. Sada pak kroz suradnju s britanskom mobilnom bankom Monesom planira do ljeta omogućiti i građanima Hrvatske da otvore račun na Apple Payju i s njim ovdje plaćaju. Najbolja je to potvrda da će ideja banaka kakve znamo ovdje u Hrvatskoj umrijeti do kraja godine!

Riječ je o vertikalno organiziranim bankama koje nude sve od igle do aviona, odnosno od tekućeg računa do investicijskih fondova i životnog osiguranja. Neke od njih to su već prepoznale, a neke i nisu. Ne znači to da će vertikalno organizirane banke izumrijeti u cijelosti. I dalje će biti određeni broj korisnika, kako građana tako i tvrtki, mahom bogatijih i komotnijih, znači onih koji će htjeti sve usluge dobiti na jednom mjestu. No, platni promet za većinu polako prestaje biti primjer usluge na kojima će vertikalne banke moći graditi svoju tržišnu prednost.

Prilika za startupe
Razlog tome je što se platni promet raslojava. Prije je i POS i bankomat i payment gatewaye na internetu, a koji su trebali trgovcima, kao i tekuće račune, kartice i mobilno bankarstvo, koji su trebali građanima i poduzećima, prije su sve to nudile vertikalno organizirane banke. Danas sve više to nije slučaj. U bankomate, primjerice, sve više ulaze IT sistemski integratori koji nude outsourcing usluge bankama, poput Asseca SEE.

U POS-ove su ušli brojni hrvatski startupi. Posljednji koji je to najavio je zagrebački Adeo POS. Prije četiri godine s takvom je ponudom krenuo hrvatski startup myPOS, kojeg su u međuvremenu kupili Christo Georgiev i Javor Petrov i sad je to velika europska fintech tvrtka sa sjedištem u Londonu. Uz standardne VISA, Mastercard, AmEx, KCB i UnionPay kartice, myPOS je zanimljiv i zato što je jedini koji oglašava da u Hrvatskoj ima POS-ove koji primaju i plaćanja Google Payom i Apple Payom.

Na ovom se tržištu značajno profilirao i AgentCASH, koji uz nabrojane usluge nudi još i mogućnost trgovcima da iz Hrvatske prodaju na Shopifyju, Amazonu ili eBayju. Ovaj je startup na domaćem tržištu razvio blisku suradnju sa Zagrebačkom bankom.

Stižu još raznolikije inovacije
No, nisu to jedini primjeri ponude novih modela plaćanja trgovcima. Varaždinski Abit preko servisa SEND2Pay nudi prihvat plaćanja karticama pa i SMS-om i PayPalom. Nedavno se na tržištu pojavio još jedan igrač koji povezuje kripto-svijet i klasični platni promet – PayCek. A inovacije u platnom prometu samo će postati veće i raznolikije. To se posebno vidi iz ponude koja cilja građane i biznise, a koju su do sada karakterizirali tekući i žiro računi, kartice i mobilno bankarstvo.

To su prije nudile samo banke, a danas su u tome i telekomi poput A1 Hrvatska ili pak lokalnog igrača Aircasha. Ovog tjedna raznolikost na domaćem platnom tržištu dodatno je proširio Revolut. Počeo je nuditi platne usluge i tvrtkama, odnosno poslovnim subjektima. Svejedno je kako ga zvali: banka izazivač, mobilna banka ili jednostavno platni fintech startup iz Velike Britanije. No, činjenica je da je Revolut danas sve više platna alternativa vertikalnim bankama. U ožujku je takve usluge ponudio građanima.

Kad prođete adresar i pogledate koliko predsjednika uprava, direktora i menadžera iz Hrvatske već koristi usluge Revoluta jasno je da je priljev korisnika itekako značajan. Revolut građanima nudi sve usluge platnog prometa kao i banke, ali to nudi jednostavnije i na mobitelu.  Jedina veća prepreka daljnjem širenju Revoluta je što u ova dva mjeseca još nije dosegnuo 40-50 tisuća korisnika da bi mu se isplatilo kupiti bankarsku B2B uslugu a preko koje bi hrvatskim korisnicima omogućio da prebacuju novac na Revolut u kunama.  

Novo korisničko iskustvo
No, do ljeta se očekuje da će i to napraviti. Revolut već nudi uslugu plaćanja u kunama i otvaranja kunskog tekućeg računa s IBAN-om što znači da na njega možete primati plaću. No, novac se zasad na njega može prebacivati samo u stranoj valuti. N26, koji se notificirao pri HNB-u, zasad još nije otvorio hrvatsko tržište. No, zato su to učinili Google Pay, sad najavljuje Apple Pay, a od mobilnih banaka jasan su signal da primaju korisnike iz Hrvatske poslali deVereov Vault i britanska mobilna banaka Monese. 

To znači da je stvarno došlo vrijeme kad ćete u džepu umjesto kreditne ili debitne kartice imati mobitel s, izvjesno je, cijelim nizom platnih aplikacija, a koje ćete zvati ili mobile walletima ili mobilnim banakama ili aplikacijama za vjernost, a koje će biti povezane na VISA-u, Mastercard i druge slične institucije. Jedina banka u Hrvatskoj koja je u cijelosti prepoznala ovaj trend je Erste banka. Njena aplikacija KEKS Pay veliki je tržišni hit.

PBZ je u tu priču ušao kroz suradnju s Google Payom, a Zaba želi do ljeta na tržište izbaciti mobilnu banku u suradnji s Hrvatskim telekomom. No, ono što pokazuje primjer deVereovog Voulta je da će svoje "mobilne banke", odnosno platne aplikacije u narednom razdoblju moći izbacivati i veliki trgovci, ogromne tvrtke poput HEP-a, gradovi, a konačno i država ako to zaželi. Kraj velikih vertikalnih banaka zato nije kraj banaka niti bankarstva već početak jednog novog korisničkog iskustva u radu s novcem. Znači još više bankarstva, ali na bolji, ljudskiji i povoljniji način.