Većina malih i srednjih poduzetnika kontinuirano ima problem pristupa izvorima financiranja jer razvoj poduzetničke ideje i poslovanja zahtijeva u pravilu uvijek više sredstava od onog što poduzetnik u startu ima. Na primjer, društvo je osnovano 2017., posluje (tek) drugu godinu i razvija nove tehnologije koje će biti spremna za tržište 2020. ili 2022. Društvo neće ostvarivati prihode iz poslovanja prije plasmana proizvoda na tržište, a neophodna su i daljnja ulaganja u proizvod. 

Obraća se banci za kredit, u pravilu za obrtna sredstva (za troškove radnika, poslovanja općenito) i 99% ih u startu bude odbijeno. Jer, u pravilu, bankarska politika ne podržava financiranje startupa uz obrazloženje: nemate povijest poslovanja, niste likvidni, nemate mogućnost vraćanja kredita, nemate kvalitetan upravljački management, i dodatno nemate za ponuditi niti kolateral (materijalnu imovinu kao osiguranje plaćanja). I tu razgovor s bankom završava.

Puno sjajnih ideja, projekata i poduzetnika s velikim potencijalom ovdje stane, odustane ili nastavi borbu uz puno poteškoća i gimnastike u preživljavanju za ostanak na tržištu jer pristup financiranju ključan je uvjet za poslovni rast i razvoj, naročito za novoosnovana društva, mikro, male i srednje poduzetnike.

Spora transformacija 
Kvalitetno financiranje poslovanja osigurava kontinuitet i potiče rast i razvoj novih proizvoda i  procesa, planiranje i upravljanje poslovanjem, pogotovo u razdoblju dok društvo ne naraste dovoljno da osigura i vlastite izvore financiranja za rast i razvoj. I tek tada mu se dodatno otvara i mogućnost kreditiranja, financiranja od strane banke.

Kratkoročni i iznosom manje značajni bankarski krediti koji su u početnoj fazi poslovanja eventualno odobreni manjim i srednjim poduzetnicima ne mogu dugoročno osigurati rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva koji skriva ogroman potencijal, i već nam svima kao floskula zvuči često ponavljana formulacija kako su upravo oni generator zapošljavanja i ekonomskog rasta ne samo u Hrvatskoj već i u EU. 

Od dosadašnjih programa financiranja, na nacionalnoj razini, najveću korist prvenstveno su imali sektori nekretnina i graditeljstva, jer su programi bili fokusirani na izgradnju i opremanje fizičke imovine, dok su ulaganja u informatičku infrastrukturu, projekte digitalne tehnologije, ekonomije, u znanja i inovacije bili u drugom planu. Iz toga proizlazi još uvijek nedovoljno brza transformacija poduzetništva u smjeru veće inovativnosti i razvoja nematerijalnih imovina (razvoja ljudskih resursa, procesa i tehnologija).

Koji model izabrati? 
S druge strane, ne treba zanemariti i činjenicu da je segment malih i srednjih poduzetnika istovremeno i najrizičniji za financiranje, što potvrđuju statistički podaci (dva puta veći omjeri loših kredita mikro i malih poduzećima od kredita u srednjem i velikom segmentu). U tom smislu, garantni i kreditni programi iz sredstava Europske unije, kao i sve razvijenije platforme za ulaganje vlasničkog kapitala, postaju ključan faktor za financiranje malog i srednjeg poduzetništva.  Istovremeno, na tržištu postoji značajna količina raspoloživog novca i veliki broj potencijalnih investitora koji traže dobre ideje i plasmane za investicije.

Svi sudionici tržišta, i financijske institucije i država i poduzetnici, polako, ali sigurno postaju svjesni prednosti financiranja MSP-ova putem tržišta kapitala. Velika prednost vlasničkog financiranja u odnosu na dužničko (kreditno), gdje u zamjenu za kapital poduzetnici daju dio vlasništva nad kompanijom je u tome što se može pribaviti znatno veći iznos financiranja na znatno duže razdoblje i bez kolaterala (osiguranja plaćanja).

  S druge strane, ulazak vlasnika/investitora u poslovanje, podrazumijeva  transparentnost poslovanja i raspodjelu kontrole/vlasništva nad kompanijom, što poduzetnici prepoznaju kao dodatni motiv da razmjene znanja i osiguraju dugoročan razvoj i rast kompanije. Od alternativnih izvora financiranja za male i srednje poduzetnike crowdfunding (grupno financiranje) jedan je od inovativnijih oblika financiranja koji se zasniva na četiri vrste financiranja, i to putem donacija, nagrada, pozajmica i vlasničkih udjela. Odabirom platforme ovisi koji model financiranja se koristi.

Komplicirani uvjeti EU
Prikupljanjem velikog broja manjih uplata od investitora iz cijelog svijeta mogu se prikupiti kumulativno puno veći iznosi za pokretanje posla ili kreativnog projekta nego što pojedinac može financirati sam.  Crowdfunding nije samo način prikupljanje financijskih sredstava, već kompletan financijsko-marketinški koncept projekta/kompanije koji se prezentira zainteresiranim investitorima. Većina platformi naplaćuje proviziju od uspješno provedenih kampanja.

U Hrvatskoj i regiji je interes za ovim načinom financiranja svakim danom sve veći i očekuje se da će u narednom razdoblju crowdfunding platforme generirati sve više novca. Veliki poticaj crowdfunding financiranju donijela je suradnja Zagrebačke burze i estonskog  Funderbeama. Riječ je o digitalnoj platformi koja omogućuje malim i srednjim poduzetnicima, naročito u segmentu inovativnih proizvoda i širenja tržišta, financiranje poslovanja i to od široke baze, uglavnom malih imeđunarodnih investitora, a njima omogućuje da odmah nakon inicijalne faze ulaganja i trguju svojim udjelima (na sekundarnom tržištu). 

U posljednje dvije godine za osam hrvatskih startupa putem Funderbeam platforme prikupljeno je više od tri milijuna eura kapitala za rast i razvoj poslovanja malih i srednjih poduzetnika, čime pokazuje veliki potencijal financiranja inovativnih i brzorastućih MSP-ova koji nemaju podršku tradicionalnih bankara ili ne ispunjavaju u pravilu prekomplicirane i dugotrajne uvjete iz programa EU.