Ovih dana je ministar financija dao nalog Poreznoj upravi da u suradnji s ostalim inspekcijskim službama utvrdi (između ostalog) činjenice povezane s neisplatom plaća zaposlenicima, kako bi se utvrdilo postoji li odgovornost direktora ili članova društva za neisplatu plaća, a sa ciljem pokretanja prekršajnih ili kaznenih postupaka.
„Lista neisplatitelja plaća“ je napravljena na temelju dostavljenih JOPPD obrazaca u kojima su poslodavci iskazali neisplatu plaće i naknadnu isplatu zaostale plaće za obračunsko razdoblje od 1/2014 do 5/2014, te na temelju podataka iz zapisnika inspekcije rada Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Bitno je reći kako na popisu NEMA onih koji nisu dostavili JOPPD obrazac, onih koji su prikazali neisplatu plaće ali ne tri mjeseca uzastopno, onih koji su prikazali isplate plaća u tekućoj godini, iskazanih na JOPPD-u ali nisu isplatili plaće za razdoblja prije 1. 1. 2014. godine, te onih koji nisu isplatili plaće ali su prikazali isplatu plaće te su se zadužili za javna davanja kao da su isplatili plaću. Dakle nije sve „crno-bijelo“.
Svakako, evidentirano je 5616 pravnih i 1418 fizičkih osoba, a stvarni broj je pretpostavlja se puno veći. Inicijativu za objavom popisa treba nesporno pohvaliti, međutim postavlja se pitanje stvarnog efekta. Uz dužno poštovanje, smatram da će efekt biti jako mali, pogotovo ako uzmemo u obzir „listu poreznih dužnika“ prema kojoj se ništa bitno nije promijenilo, a neki dužnici zapravo i ističu da su dužnici, umjesto da to skrivaju, jer kako kažu – „medalja ima dvije strane“. Napominjem da su moje želje da popis stvarno dovede do toga da se barem dijelu radnika isplate plaće jer bi popis time ispunio svoju svrhu.
Bez obzira na spomenuti popis neisplatitelja, radnik ima pravo na zaštitu svojih prava u slučaju neisplate plaća i obično je zaštićeniji nego što to misli. Za neisplatu plaća je moguće prijaviti poslodavca Ministarstvu rada i mirovinskog sustava; Inspektoratu rada odnosno nadležnom Područnom uredu Inspektorata rada, a prijava poslodavca može biti anonimna, ali i ne mora.
U prijavi se osim povrede propisa moraju navesti i točni podaci o poslodavcu, a ako se ne radi o anonimnoj prijavi, te podnositelj želi biti obaviješten o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama prijava mora sadržavati ime, prezime, točnu adresu i broj telefona podnositelja radi mogućih naknadnih pojašnjenja iz iste.
Što se tiče same isplate plaće, prava se mogu ostvariti prisilnim putem, međutim to je obično slučaj kada je ugovor o radu prestao, pa se radnici ne libe ovršiti bivšeg poslodavca. Naravno,ako sredstva postoje.
Ukoliko je radnik i dalje u radnom odnosu i radi straha od otkaza se ne usudi se ovršiti poslodavca, često je slučaj da se sporna situacija iskomunicira neposrednim putem ili se poslodavca anonimno prijavljuje nadležnom inspektoratu. Bilo kako bilo, neisplata plaća je grozna okolnost za radnika čija su primanja ionako minimalna, a poslodavac bi se kod neisplate plaća trebao staviti u „cipele“ radnika da shvati koliko radniku (makar i mizerna plaća) znači.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu