Ubrzane, rekao bih dramatične globalne promjene u energetskom sektoru, ogledaju se prije svega u liberalizaciji, uspostavi nadnacionalnih EU regulatora, razvoju informacijskih tehnologija i infrastrukture nove generacije, zamjeni zastarjelih i neefikasnih tehnologija, visokoj nepredvidivosti cijena energenata, spajanjima, preuzimanjima i formiranju strateških partnerstva, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i smanjenju emisije CO2 te smanjenju potrošnje energije provedbom mjera energetske učinkovitosti. Sve to izravno utječe na Hrvatsku, koja je postala dijelom jedinstvenog europskog energetskog tržišta te na čitav hrvatski energetski sektor, što zahtijeva stalnu i brzu prilagodbu svih dionika.

Razvojna politika HEP grupe proizlazi iz razvojnih potreba Grupe, sagledavajući ulogu HEP-a u strateškom energetskom razvoju Hrvatske i šansama na regionalnim tržištima energije. Pritom prvi kriterij definiranja i provedbe razvojne politike mora biti korporacijski interes, jer svaka razvojna poslovna odluka ima dugoročne posljedice na poslovanje HEP-a u tržišnim uvjetima. I u slučajevima kada uz korporacijski, treba zadovoljiti i nacionalni interes, ne bi se smjele donositi odluke na štetu tržišno održivog poslovanja HEP grupe.
Zato bi svakoj odluci o novoj proizvodnoj investiciji trebalo prethoditi nekoliko nužnih koraka. Prije svega, treba utvrditi realne potrebe za konkretnim proizvodnim objektom, ispitati njegovu održivost s obzirom na politiku zaštite okoliša, analizirati ekonomske pokazatelje proizvodnje i tržišta električne energije te utjecaj investicije na financijske pokazatelje HEP-a, ali i na zapošljavanje i gospodarski rast države.

Pokretanjem novih investicija ne smije se ugrožavati dobit tvrtke, što znači da proizvodni trošak iz novog objekta ne smije biti veći od prodajne cijene koja se može postići na tržištu, osim u slučaju kada postoji zakonska obveza HEP-a za pružanjem određene vrste usluge koju nije moguće pružiti korištenjem postojećih objekata niti je kupiti na tržištu po povoljnijoj cijeni.

Proklamirana dekarbonizacija EU do 2050. godine smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 80 do 95 posto u odnosu na 1990. godinu nameće potrebu znatnog povećanja udjela OIE u Hrvatskoj, pa tako i u proizvodnom portfelju HEP-a. Iako konkretni ciljevi za udjel OIE još nisu poznati (ključni dokument, EU direktiva o promociji korištenja OIE za razdoblje 2020.-2030. još je u pripremi), možemo očekivati da će Republika Hrvatska, unatoč već ostvarenom visokom udjelu OIE u strukturi potrošnje, u razdoblju 2020.-2030. biti obvezna dodatno povećati udjel OIE.
Predviđamo da bi udjel OIE u proizvodnji električne energije s oko 35 posto u 2020. godini mogao porasti na oko 50 posto u 2030., a dugoročno do 2050. godine na oko 60 do 65 posto, odnosno na dvostruko veću vrijednost nego danas.

Povećanje fleksibilnosti

Usprkos tome što se HEP grupa nalazi u relativno povoljnom startnom položaju zbog niskog udjela specifičnih emisija (računajući i NE Krško, oko 70 posto električne energije proizvodimo bez emisija CO2,), sve zahtjevniji dugoročni klimatsko-energetski ciljevi utjecat će na poslovanje i poslovne odluke HEP-a.
S ciljem zadržavanja i povećanja fleksibilnosti proizvodnog portfelja, moramo nastaviti imati raznovrsne izvore električne energije koji se mogu uključivati u proizvodnju ovisno o stanju i cijenama energenata na tržištu. Naglasak ćemo i dalje imati na hidroelektranama, ali sve više i na ostalim obnovljivim izvorima energije, čime ćemo dati svoj doprinos ispunjenju međunarodnih obveza Hrvatske te osigurati vodeću ulogu HEP-a u energetskoj tranziciji države.
Cilj nam je podići udjel OIE u proizvodnji električne energije u portfelju HEP grupe iznad 50 posto do 2030. godine. To podrazumijeva postizanje dodatnih 3 TWh proizvodnje iz obnovljivih izvora energije na godišnjoj razini, što se može postići revitalizacijom postojećih i izgradnjom novih hidroelektrana te izgradnjom i akvizicijom elektrana na ostale obnovljive izvore.

Imajući na umu nastojanje za održanjem raznovrsnog miksa proizvodnih izvora s jedne strane te postavljenog cilja povećanja udjela OIE u vlastitoj proizvodnji električne energije, u bliskoj će nam budućnosti fokus kapitalnih ulaganja u proizvodne objekte biti na revitalizaciji hidroelektrana, pripremi izgradnje druge faze hidroenergetskog sustava Senj, izgradnji HE Zaprešić (ranije razvijan projekt kao HE Podsused), kao prvoj elektrani u sklopu Programa Sava, dovršetku izgradnje bioelektrana-toplana u Sisku i Osijeku, modernizaciji lokacije TE Plomin, te izgradnji zamjenskih visokoučinkovitih kogeneracijskih proizvodnih objekata na lokacijama EL-TO Zagreb i TE-TO Osijek.
Osim vlastitih sredstava, pojedine projekte namjeravamo sufinancirati sredstvima EU. Prije svega to je projekt uvođenja naprednih mreža, koji obuhvaća tri cjeline: naprednu mjernu infrastrukturu (ugradnju sumarnih brojila u trafostanicama 10(20)/0,4 kV i zamjenu brojila kod krajnjih kupaca naprednima), automatizaciju srednjonaponske mreže te razvoj i optimizaciju konvencionalne mreže.

Punionice za električna vozila

Zatim, razmatramo ideju izgradnje sustava daljinskog hlađenja iz naših toplana u Zagrebu, a za potrebe potencijalnih poslovnih subjekata. Još jedan projekt za koji bi se mogla povući sredstva iz EU fondova u minimalnom iznosu od 50 posto, spajanje je bloka K u TE-TO Zagreb s Velikom Goricom i naseljem Dubravom, što zahtijeva izgradnju vrelovoda i nove toplinske stanice.
Općenito, u djelatnosti distribucije toplinske energije planiramo izgradnju novih i revitalizacija postojećih vrelovodnih mreža u cilju povećanja efikasnosti sustava i smanjenja gubitaka.
Treba spomenuti i eMobilnost u sklopu koje razvijamo mrežu javnih punionica u skladu s EU Direktivom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Sufinanciranjem iz EU fondova planiramo izgraditi mrežu punionica duž najvažnijih hrvatskih prometnica i autocesta te intenzivno nastaviti razvoj elektromobilnosti između ostalog i kroz izvangraničnu suradnju s državama EU.