Jeste li se ikad zapitali čemu služi Zagrebačka burza? Ili recimo čemu služe IPO-i i hoćemo li ih u Hrvatskoj ikad više vidjeti? Kao i u Silicijskoj dolini tako je i brojnim domaćim IT poduzetnicima prije fama bila da će jednom napraviti IPO na Zagrebačkoj burzi. Nakon toga se od njih moglo čuti kako im se nude burze u Beču, Varšavi i Londonu.

Sve su manje razmišljali o IPO-u na Zagrebačkoj burzi. Onda su se pojavili neki novi igrači pa su im umjesto IPO-a usta bila puna crowdfundinga. Još se ovdašnje tržište nije naviklo na tu riječ, a Zagrebačka burza već je uskočila u tu priču nudeći njegovu inačicu, zvanu crowdinvesting, u suradnji s estonskom tvrtkom Funderbeam SEE.

Od ovog tjedna novi igrači više ne pričaju ni o IPO-ima u Zagrebu ni bilo gdje drugdje. Ne pričaju niti o crowdfundingu već o ICO-ima ili punim imenom Initial Coin Offeringu. U osnovi ICO je inicijalna ponuda dionica. No, dionice se u svijetu ICO-a nazivaju tokeni, burze zamjenjuju specijalizirane kripto-crowdfunding platforme, a dok je u svijetu burzi, poput Zagrebačke sve visoko-regulirano i investitori zaštićeni koliko je to moguće, u slučaju ICO-a rizik je iznimno velik. Unatoč tome, globalna eksplozija ICO-a ne jenjava.

Opasnih deset posto ICO-a

Prema podacima Bloomberga, od početka godine napravljeno je oko 90 ICO-a na kojima se obrnuo iznos od 1,1 milijardu dolara. Usporedbe radi, te su brojke deset puta veće nego lani. Mnogi se zbog toga pitaju da li je riječ o balonu. Kineski regulatori stopirali su ICO-e u Kini zbog niza razloga, a među ostalim i zbog straha od pranja novca. Rizik za ulagače svakako postoji. Štoviše, Cointelegraph objavio je da se čak sumnja da deset posto ICO-a čine Ponzijeve šeme.

No, investitori svejedno i dalje ulažu u ICO tokene bez obzira nudila se gotova softverska rješenja i novi poslovni modeli ili čak ideje bez linija napisanog koda. Decentralizirana mreža za pohranjivanje podataka Filecoin ove je godine preko ICO-a prikupila 257 milijuna dolara inicijalnog kapitala.

Nova blockchain mreža Tezos druga je po visini prikupljenih sredstava preko ICO-a. Skupila je 232 milijuna dolara inicijalnog kapitala. Nova infrastruktura za decentralizirane aplikacije EOS prikupila je 185 milijuna dolara. No, nisu samo iznosi koji se prikupljaju preko ICO-a zasljepljujući već i brzina kojom se do njih dolazi.

U svibnju je novi internetski preglednik nazvan Brave skupio preko ICO-a 35 milijuna dolara u svega 30 sekundi. Aktualni ovogodišnji ICO rekorder Filecoin je pak do četvrt milijarde dolara kapitala došao u pola sata.

Ne znam da li i dalje smatrate da su pitanja o tome čemu služi Zagrebačka burza i hoćemo li na njoj ikad više ugledati IPO-e i dalje previše smjela?! Ili su to pitanja o kojima treba ozbiljno debatirati.

Dobra je stvar što je Zagrebačka burza, i to kao jedan od rijetkih čimbenika na hrvatskoj financijskoj sceni, prilično rano uvidjela da bi se stvari mogle razvijati u ovom smjeru. Da nije, danas ne bi bilo Funderbeam SEE-a. Ne bi bilo ni tri odlične crowdinvesting kampanje koje su do sada tako napravljene.

One su te koje su, koliko god to smjelo zvučalo, zamijenile nekadašnje IPO-e, odnosno kapitalno ih stavile u realne hrvatske okvire. Zato je sigurno da će takvih kampanja biti još u narednom razdoblju i za očekivati je da će biti uspješne.

Nema razloga da ne budu. Međutim, svjedoci smo stvaranja jednog novog lanca vrijednosti oko Zagrebačke burze i ICO-i će taj lanac činiti sve zanimljivijim i zanimljivijim.

Bankari bježe iz banaka

U srpnju je Bloomberg objavio da bankari sve više bježe iz banaka da bi se bavili ICO-ima. Da je tome tako i u Hrvatskoj uvjerili smo se ovaj tjedan kad smo saznali da je stariji analitičar lokalne Erste banke sa svojim timom napravio prvi hrvatski ICO. Startup Digital Assets Power Play odmah je potukao nekoliko hrvatskih financijskih rekorda.

Njegov ICO je, ako se promatra kao crowdfunding kampanja, s prikupljenih 2,6 milijuna dolara vrijednosti uvjerljivo najuspješnija hrvatska crowdfunding kampanja ikad. Nadalje, naš startup do tog je kapitala došao u rekordnih šest dana.

No, možda je najimpresivniji treći rekord. Investitori su novog hrvatskog startup igrača, koji razvija autonomnog kripto-brokera, tržišno procijenili na 90 milijuna kuna.

Usporedbe radi, telekom Iskon, koji se razvijao više od desetljeća i koji je na kraju kupio HT, u trenutku prodaje bio je procijenjen na vrijednost od 100 milijuna kuna.

Iz ICO perspektive vjerojatno je teško shvatiti čemu se netko mučio cijelo desetljeće kad je u šest dana mogao postići istu evaluaciju.