Ulagački potencijal u energetiku u Hrvatskoj do 2020. godine procjenjuje se na 15 milijardi eura odnosno dvije milijarde eura godišnje, rekao je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić na današnjoj konferenciji o Vladinoj energetskoj politici, u organizaciji tjednika Lider.

Najveća ulaganja po njegovim riječima očekuju se u elektroenergetiku, u visini od devet milijardi eura. Ta bi ulaganja, prema Čačićevim riječima, trebala promijeniti sliku Hrvatske od velike uvoznice energije s uspavanom industrijom koja prati energetske projekte, u zemlju koja sama može podmiriti svoje energetske potrebe, osigurati sigurnost i kvalitetu opskrbe i razviti domaću industriju osiguravajući joj izvozne reference. Čačić smatra da više nema vremena za čekanje s izgradnjom elektrana budući da je godišnja proizvodnja električne energije u Hrvatskoj na razini 12 teravatsati, a godišnje potrebe su 18 teravatsati pa je Hrvatska među najvećim svjetskim uvoznicima energije.

Tvrdi da je sigurnost opskrbe upitna, a sustav na granici pucanja zbog starosti objekata, pa se, kako je rekao, već kasni s realizacijom projekata kao što su Plomin i Ombla. Govoreći o stanju u sektoru nafte i plina, kazao je kako je od 2005. do 2010. godine proizvodnja sirove nafte u Hrvatskoj pala za 25 posto, a prerada je pala za 17 posto, čemu je glavni razlog kašnjenje u modernizaciji rafinerija. Potrošnja plina je zbog krize također u padu, a zbog zadovoljenja budućih potreba i sigurnosti važan je priključak na Južni tok i gradnja LNG terminala, prema planu do 2016. godine, kaže Čačić.

Prvi potpredsjednik Vlade smatra da je općenito jedna od glavnih pretpostavki za ulaganja u energetiku poticajan tarifni sustav odnosno mogućnost plasmana gotove energije po tržišnim cijenama.

Velike su i mogućnosti ulaganja u štednju energije i energetsku učinkovitost, rekao je Čačić. U Hrvatskoj se, naime, po jedinici proizvoda troši dvaput više energije od europskog prosjeka, a 40 posto bezrazložno potrošene energije je u zgradarstvu. Na Liderovoj konferenciji predstavljeni su investicijski planovi HEP-a, Janafa, Plinacroa i Podzemnog skladišta plina.

Tako bi HEP ove godine trebao investirati 3,5 milijardi kuna, Janaf 750 milijuna kuna u dvogodišnjem razdoblju, PSP 250 milijuna kuna za četiri godine, dok jer Plinacro, nakon desetgodišnjeg investicijskog ciklusa kruna kojega je izgradnja plinovoda do Splita, u fazi pripreme za sudjelovanja u međunarodnom projektima Južni tok, LNG terminal i Jonsko-jadranski plinovod.

(Hina/pd)