Ako doista želimo spasiti hrvatsko gospodarstvo, moramo učiniti sve da spasimo svako naše radno mjesto. Da sve što imamo investiramo ovdje, kupujući hrvatsko, kupujući u Hrvatskoj. To je jedini ozbiljni način da osiguramo budućnost hrvatskog gospodarstva. Zato će hrvatski mediji posebno nagraditi one tvrtke koje kupuju hrvatske proizvode i domaće usluge, usluge domaćih agencija i medija, koje investiraju u Hrvatskoj. Jer, važno je danas imati na umu kako najmoćniji globalni igrači, ne samo u proizvodnji već i u medijskoj industriji, u hi-tech socijalnim mrežama i search platformama, sada ubiru više od dvije trećine ukupnih digitalnih ulaganja u oglašavanje u Hrvatskoj, a istovremeno, ti mastodonti godinama vješto zaobilaze oporezivanje ne prikazujući sav prihod od hrvatskih oglašivača, već ga prebacujući u porezne oaze! Zato ćemo sve one koji kupuju domaće proizvode i domaće usluge, slaviti kao prave heroje!

Velike nedaće, epidemije ili ratovi, poplave ili potresi, iz ljudi izvlače ono najbolje, najplemenitije, spremnost na žrtvu, ali i kreativnost, osnažuju sigurnost u vlastite mogućnosti, bude nadu i pouzdanje u one najbliže, u one koje poznajemo i kojima vjerujemo. Ta vjera u svoje, u domaće, u ono što nas nije nikad iznevjerilo ni izdalo, vrlo je važna u trenucima kriza, u vremenima kada se naprosto moramo moći osloniti na najbliže da bismo lakše preživjeli, da bi smo se izvukli s manje rana, s manje trauma i šteta.

Aktualna kriza izazvana pandemijom virusa a potom i potresom u glavnome gradu, žestoko udara na hrvatsko gospodarstvo, na egzistenciju svih ljudi i njihovih obitelji. No, u toj krizi mnogo je djela što ih svatko može činiti, mnogo odluka i navika kojih se možemo držati, a da u ovoj nedaći bar malo umanjimo i one njezine posljedice koje su već neke ostavile bez posla i prihoda. A teško je i pretpostaviti kakve će na kraju, kad se sve okonča, tragove ta nedaća ostaviti na čitavome društvu.

Ta jedna odluka svakog čovjeka u ovoj zemlji, odluka koja se sada može činiti simboličnom ali istovremeno bi mogla imati i snažne pozitivne efekte, sadržana je u dvije riječi, već poznate kao slogan jedne dugotrajne ekonomske kampanje; kupujte u Hrvatskoj, kupujte od hrvatskih tvrtki, kupujte hrvatske proizvode i usluge.
Podrška onima koji proizvode, koji kreiraju, osmišljavaju i stvaraju, važnija je no ikad. Narod je demonstrirao zajedništvo pjesmom za domovinu s balkona i prozora stanova, s krovova kuća, pljeskalo se od srca herojima koji se bore za živote ljudi u bolnicama, može se isto takvim ponosom i istom takvom srčanom odlučnošću donijeti još jedna odluka- ona da u trenutku kad biramo usluge ili proizvode na policama naših trgovina, biramo one koje stvaraju, kreiraju, osmišljavaju i proizvode naši ljudi, u našoj zemlji. Valja pri tome posebno naglasiti da čak i strani trgovački lanci u zemlji često promoviraju upravo kupnju domaćih proizvoda, a i sami zapošljavaju i plaćaju poreze u Republici Hrvatskoj, za razliku od svih stranih online trgovina, na primjer.

Istraživanja provođena u vremenu kada nismo bilo suočeni s ovakvim krizama i izazovima, pokazivala su da više od 90 posto hrvatskih građana podržava akcije u kojima ih se poziva da kupuju hrvatske proizvode, da jako dobro znaju da takve kampanje promiču hrvatske proizvode i razvoj hrvatskog gospodarstva. Svejedno, mnoge politike malo su činile da potaknu obnovu i iskorištavanje svih onih resursa koje Hrvatska posjeduje, svemu često nisu pomagali ni zakonodavci, ali su mnogi proizvođači ustrajali u svojim naporima da nastavljaju raditi, usprkos velikim troškovima proizvodnje i golemim davanjima prema državi.

Hrvatska je članica Europske Unije i jedan od temeljnih postulata na kojima Unija počiva jest slobodno kretanje robe i kapitala. Ali Unija se u krizi snalazi slabo, najpogođenije zemlje prepuštene su same sebi, a zatvaranje granica kako bi spriječilo širenje pandemije posve je derogiralo spomenuto pravilo.

Stoga nam poziv na kupnju hrvatskih proizvoda i korištenje hrvatskih usluga, na pokazivanje i dokazivanje podrške hrvatskim tvrtkama, danas treba više no ikad. Ova kriza nije samo nedaća, nije tek ni izazov, ona je i- šansa. Prilika da mijenjamo neka pravila igre, da država pokaže spremnost za reduciranje nepotrebnih ograničenja i davanja nametnutih onima koji proizvode, da se ukinu svi oni alati koji od najvrjednijih tvrtki, malih i velikih, traže puno, a pružaju im jako malo, da se očisti prostor za reforme koje će poticati samozapošljavanje i poduzetništvo, a da svi oni koji su u prilici da biraju između stranog i domaćeg, znaju zašto biraju upravo hrvatsko! Kriza je, uostalom, silno snažno pokazala koliko nam je domaća proizvodnja bitna, koliko je važno imati proizvodnju maski, dezinfekcijskih sredstava, alkohola, kvasca, a naročito hrane.

Odluka da se bira hrvatsko i u Hrvatskoj, u ovim je danima odluka da se, najprije, pomogne tisućama hrvatskih obitelji, upravo onih koji rade, stvaraju i proizvode ono naše i domaće, autentično. Ali, jasno, posredno je to i pomoć tisućama drugih.

Kriza u kojoj se nalazimo svakog dana zorno pokazuje kako u teško doba čovjek mora vjerovati onima kraj sebe, onima koji žele i koji najbolje znaju kako pomoći svojima, najbližima. Danas su to liječnici i epidemiolozi, ljudi na prvoj liniji, oni koji riskiraju vlastito zdravlje da bi spašavali i pomagali. Ali, mnogo je i onih koji danas traže podršku svakog od nas, pomoć svake osobe koja ulazi u trgovinu ili svakog koji želi izabrati uslugu ili kakvu kreaciju za svoju djelatnost. Ljudi koji upravljaju tvornicama ili malim gospodarstvima, oni koji proizvode sami ili koji zapošljavaju stotine drugih da rade i stvaraju, oni koji kreiraju za druge, oni koji se služe najnovijim tehnologijama jednako kao i oni koji vlastitu egzistenciju osiguravaju samo svojim rukama, svim tim ljudima u ovom času se može pružiti ruka podrške, konkretna pomoć, jasna i nedvosmislena. Birajte one koji su kraj vas, koji vas razumiju i znaju što vam treba!

A pri tome valja imati na umu: najveći globalni igrači u medijskoj industriji, u hi-tech socijalnim mrežama i search platformama, već godinama vješto zaobilaze oporezivanje ne prikazujući sav prihod od hrvatskih oglašivača, već ga prebacuju u porezne oaze. Ne zna se točno koliko milijuna kuna prometa prihoduju u Hrvatskoj, ali ga ovdje ne prikazuju.

Zato, kada danas govorimo o domaćim kompanijama, domaćim proizvođačima, domaćim agencijama ili domaćim trgovačkim lancima, dakle općenito domaćim tvrtkama, mi govorimo i o svim tvrtkama koje djeluju u Republici Hrvatskoj, koje su registrirane u Republici Hrvatskoj, i koje u njoj plaćaju poreze i doprinose, koje u njoj investiraju, zapošljavaju, ulažu u oglašavanje u domaćim medijima, kupuju od domaćih dobavljača. Ovdje, dakle, nije riječ o tome je li neka tvrtka u domaćem ili stranom vlasništvu, ali jest o tome plaća li poreze i doprinose u ovoj zemlji!
Sve su to tvrtke, neovisno o vlasništvu, za koje zagovaramo da trebaju podršku svih! Naravno, to su i strani trgovački lanci koji, kako je već istaknuto, i sami često naglašavaju da imaju najviše domaćih proizvoda. Zašto? Jer razumiju da je to važno, na mnogo razina. U trenucima ove krize i najveće internacionalne tvrtke, na svim kontinentima, počinju razumijevati važnost podrške lokalnoj zajednici i lokalnoj ekonomiji, same promiču održivost i društveno odgovorno poslovanje. I za njih tražimo podršku!

No, postoje i oni koji ne plaćaju poreze čak niti u matičnoj državi, korištenjem pozicija monopola djeluju kao nelojalna konkurencija te dokazano ugrožavaju demokratske procese i vrijednosti te u ovoj situaciji izravno ugrožavaju radna mjesta i egzistencije tisuća obitelji. Njima se mi ne možemo baviti, ali o takvima računa trebaju voditi svi zakonodavci i sve države zapadnog svijeta, uključujući matične zemlje.

Nije stoga čudno da i Reuters prenosi kako su francuski poreznici u 2019. jednoga od takvih igrača natjerali da prihvati nagodbu i plati više od milijardu eura zbog potencijalne porezne prevare. Zamislite samo koliko bi narasle cijene njihovih usluga prema oglašivačima kada bi lokalno plaćali porez na sav prihod! To je matematika nekonkurentnosti u koju nas, domaće firme koje prikazuju i plaćaju porez na sve prihode, stavljaju porezne politike nelojalnih giganata. S druge strane, isti ti igrači u Hrvatskoj zapošljavaju šačicu ljudi, ali zato prijavljuju globalnu dobit s maržom prije oporezivanja koja je u prosjeku nevjerojatnih 10 puta veća od domaćih medija i agencija.
Internetsko oglašavanje u vremenu korone izrazito je značajno jer se ljudi sada imaju potrebu brzo i raznoliko informirati o često promjenjivim „pravilima igre“ koje diktiraju članovi Stožera i ministarstava. Glad za pravom informacijom će još dugo biti aktualna, no s vremenom će popustiti. I tada će ljudi opet hrliti internetu kako bi odlutali, zabavili se, vratili makar u mašti zapostavljenim interesima. Upravo zato internet postaje sve plodonosnije igralište za tržišno natjecanje. O tome kako će ga koristiti hrvatski oglašivači ovisit će i hrvatsko gospodarstvo u cjelini te mediji i agencije. Preciznije, prebacivanjem većega dijela digitalnih budžeta iz ruku globalnih platformi prema domaćim medijskim igračima i agencijama, klijenti će direktno osigurati opstojnost plaća i doprinosa većeg dijela naših zaposlenika, a indirektno i partnera i suradnika.

Važno je odaslati još jednu poruku: upravo naši, domaći mediji nude obilje zanimljivih, inovativnih formata preko kojih će budući kupci nekog proizvoda lakše izgraditi mentalne strukture (memory structures) o bilo kojem brendu, memorirati a potomo oživjeti istu informaciju kada će tražiti proizvod ili uslugu u nekoj kategoriji. Pritom nismo zaboravili sve domaće firme koje žive od osmišljavanja i provođenja kampanja na globalnim social i search platformama. Sve njih otvoreno pozivamo da nam se jave kako bi zajedno ostvarili rezultate za njihove klijente, a time i njima osigurali prihode.

Pravi patriotizam ćemo iskazati kada investicije i budžete preusmjerimo prema domaćim proizvodima i uslugama. Prema domaćoj vrijednosti koje stvaramo i kupujemo ovdje, u Hrvatskoj, i tako učinimo sve da se sačuvaju hrvatska radna mjesta, plaće i kupovna moć naših sugrađanki i sugrađana.