Kako objasniti u potpunosti razborita imenovanja u Odbor Federalnih rezervi za koja je zadužen Donald Trump u predsjedničkom mandatu tijekom kojeg se malo pažnje pridaje konvencionalnim institucionalnim normama?

Najrecentnija imenovanja, profesora Richarda Claride sa Sveučilišta Columbia i Michelle Bowman, povjerenice Bankarske komisije države Kansas, nastavljaju shemu odabira iskusnih tehnokrata, koja je započela, što je najvažnije, s Jerome Powell, novim predsjednikom Federalnih rezervi. Kad bi Trump bio uobičajeni predsjednik, imenovanje najuglednijih pojedinaca koji su sposobni osigurati učinkovito donošenje politika bilo bi rutinska stvar. No, radi se o predsjedniku koji često odabire dužnosnike s malo iskustva u upravljanju, a zatim se čini da im povjerava zadatke unošenja što većeg razdora u odjele za čije su vođenje odabrani. Ipak, u slučaju Federalnih rezervi, autor “Umjetnosti pregovaranja” nominirao je za potpredsjednika jednog akademika (Clarida) čiji najpoznatiji rad nosi naziv “Znanost monetarne politike”.

Stanka prije pritiska

Možda ćete reći, u redu, pripisati zasluge Trumpu za održavanje stabilnosti Feda isto je poput davanja visokih ocjena zbog ne započinjanja nuklearnog rata. Ideja o neovisnosti središnje banke privukla je iznimnu pažnju političara diljem svijeta tijekom posljednjih 30 godina. Ne samo da je to pravilo u demokracijama poput SAD-a, eurozone i Japana, već i vođe moćnici poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i mađarskog premijera Viktora Orbána dugo i ozbiljno zastanu i razmisle prije dovođenja u pitanje vlastitih središnjih banaka.

Međutim, ljudi zaboravljaju koliko je ideja o neovisnosti središnjih banaka zapravo nova. Respektabilna britanska središnja banka Bank of England stekla je monetarnu neovisnost tek prije 20 godina.

To nas ponovno dovodi do Trumpa. Je li on samo uzeo dugu i ozbiljnu stanku prije pritiska na Federalne rezerve vezano uz poticanje razvoja gospodarstva prije izbora koji će se održati 2020. godine i naposljetku uz monetizaciju ogromnih deficita nastalih uslijed poreznih rezova koje su osmislili republikanci? Ako je to njegov plan – a tko doista vjeruje da Trump u škripcu ne bi pribjegao visokoj inflaciji? – dobra vijest je da mu osobe koje je on postavio na čelo Federalnih rezervi neće olakšati život.

Izgleda da je Trump toga svjestan. Naposljetku, tijekom predizborne kampanje 2016. godine, on je sam ljutito prigovarao protiv Powellove prethodnice, Janet Yellen, tvrdnjama da je navodno održavala niske kamatne stope kako bi olakšala izbore Hillary Clinton. Sada, kao predsjednik, on bi želio postići upravo to u 2020. godini. Tijekom razgovora s kandidatima koji su trebali naslijediti Yellen prošle godine, on je navodno postavljao samo jedno ključno pitanje: “Ne planirate valjda povisiti kamatne stope i upropastiti moje prekrasno tržište dionica, zar ne?”

Spor rast inflacije

Istina, Trump je donekle ograničen potrebom da mu Senat odobri njegove nominacije. Zapravo, neki su konzervativni republikanci prigovarali vezano uz jednog dužnosnika kojeg je on nominirao, Marvina Goodfrienda sa Sveučilišta Carnegie Mellon, uslijed njegove smjelosti kojom je predložio da bi Federalnim rezervama možda bio potreban novi pristup monetarnoj politici (negativne kamatne stope) za suočavanje sa sljedećom vrlo dubokom recesijom ili financijskom krizom. I, iako će jednog dana Federalne rezerve gotovo zasigurno prihvatiti taj savjet, Goodfriendova nominacija jedva je nadživjela Odbor američkog Senata za bankarstvo.

No, sve u svemu, Senat je dao Trumpu ono što je tražio, a brojni republikanci bili bi prigrlili još jednog disruptora – primjerice, sljedbenika Rona Paula i njegove ideje “Ukinimo Federalne rezerve” – ili još jednog konzervativca koji bi zagovarao povratak na zlatni standard iz razdoblja prije Prvog svjetskog rata.

Nažalost, borba za neovisnost Federalnih rezervi daleko je od kraja. Trump možda samo čeka u pripravnosti dok ne izbije pravi sukob. U ovom trenutku, primarni cilj povećanja kamatnih stopa koje su Federalne rezerve planirale jest zaštita. Inflacija raste samo vrlo polagano, iako se čini da su zbivanja u gospodarstvu trenutno vrlo uzbudljiva. No, još bi uvijek mogao doći trenutak obračuna. Također, pod pretpostavkom da Trump ostane zdrav, izbjegne opoziv i ponovno se kandidira, zadnja stvar koju bi on želio u 2019. i 2020., bio bi nagli porast kamatnih stopa, nepravodoban porast nezaposlenosti i vjerojatan pad cijena na njegovom prekrasnom tržištu dionica

Vrijeme ispitivanja

Toliko hvaljena neovisnost Federalnih rezervi mogla bi se u škripcu pokazati znatno krhkijom nego što to smatra većina ljudi. Ona nije inkorporirana u američki Ustav, a predsjednik i Kongres zadržavaju nekoliko upravljačkih poluga.

Jedan zakon Kongresa stvorio je Federalne rezerve 1913. godine i u načalu bi ga Kongres mogao izmijeniti, recimo, znatnim povećanjem kongresnog nadzora ili lišavanjem sredstava. Doista, s vremena na vrijeme Kongresom su kružili prijedlozi zakona čiji je cilj bio postići upravo maločas navedeno. Za sada, s nedavno imenovanim čelnicima Feda postupa se u Trumpovom univerzumu gotovo jednako dobro kao s generalima. Istina, uslijed rastućih deficita i približavanja izborne kampanje za 2020., vrijeme ispitivanja je pred nama. No, za sada, priznajmo da je to jedno područje u kojem je Trumpovo predsjedanje do ovog trenutka bilo gotovo uobičajeno.