Zamislite banku bez bankara, investicijski fond bez fond menadžera ili tvrtku bez direktora. I dok su oni zamišljali kako radnike zamijeniti robotima tehnologija je napredovala do te mjere da je danas moguće zamijeniti i njih. Banke će i dalje imati dioničare.

Investicijski fondovi svoje ulagače, a tvrtke svoje vlasnike. Međutim, svi menadžeri čiji se posao može automatizirati ili čiji je posao nužno učiniti transparentnijim zamijenit će softverski roboti ili "botovi". Prvi hrvatski startup koji se doslovno poigrao tehnologijom koja to već danas omogućuje, platformi Ethereum, zagrebački je Bspend koji je na nju postavio vlastitu igru Etherization.

Više od valute
Pojednostavljena verzija, nekad vrlo popularne strateške igre na poteze, Civilization, iz perspektive igrača vrlo je jednostavna, ali tehnologija na kojoj se vrti zadaje glavobolje čak i onima koji se bave bitcoinom. Ethereum je stariji i složeniji brat bitcoina. Toliko je napredniji da se unutar njega može napraviti potpuno novi bitcoin. Ethereum je zamišljen da bude mnogo više od kriptovalute. U rujnu prošle godine u New Yorku devet banaka osnovalo R3 konzorcij koji istražuje kako iskoristiti tehnologije poput Ethereuma.

Nije riječ o bilo kojih devet banaka već o divovima poput Barclaysa, Credit Suissea, Goldmana Sachsa, J.P. Morgan i UBS-a. Njihov posljednji potez, nakon što su u konzorciju skupili 45 pandana iz cijelog svijeta, upravo je eksperimentiranje s primjenom Ethereuma na Microsoft Azure platformi. Ideja je omogućiti velikim financijskim institucijama da se poigraju s tom tehnologijom na način na koji su navikli: kroz sigurna korporativna okruženja. Hoće li će takav pristup dati rezultata tek će se vidjeti, jer Ethereum stvara sigurno okruženje na obrnut način – kroz decentralizaciju i potpunu transparentnost.

Tvrtka bot
Ethereum je tehnički gledano cloud platforma na kojoj se mogu vrtiti raznolike (blockchain) aplikacije. (Bitcoin se temelji na blockchainu 1.0, a Ethereum na blockchainu 2.0) No, za razliku od cloud platformi drugih velikih tehnoloških kompanija poput Amazona, Googlea, Microsofta, IBM-a ili Oraclea, Ethereum mreža jednom kad je uključena više ne ovisi o svom stvoritelju. Ona radi slično kao internet: dok ima korisnika ima i te mreže. Druga posebnost Ethereuma je što dok bitcoin decentralizira kontrolu novca i tako zadaje glavobolje središnjim bankama, Ethereum omogućuje decentralizaciju upravljanja bilo kojim sredstvima.

Na Ethereumu možete isprogramirati aplikaciju koja će primjerice biti potpuno autonomna tvrtka ili tvrtka-bot. Zamislite da ste vlasnik automata za piće. Jednom ga postavite na lokaciju, uključite bot i on dalje brine o svemu. Prati koje je stanje, na internetu objavljuje oglas za posao da ga se napuni novim pićima ili očisti, a zatim po obavljenom poslu automatski isplaćuje naknadu za to. Ukoliko se tako ugradi u program, bot sam plaća rentu i porez, ali i dividendu svom vlasniku. I dok se današnje države muče kako opisati bitcoin (valuta ili imovina ili oboje), Ethereum im tek donosi glavobolju. Botovi, kao što smo vidjeli iz primjera hrvatskog Bspenda mogu biti računalne igre, ali kao što je jasno iz primjera vrlo pametnog automata (IoT/Industrija 4.0) za piće mogu biti i robotizirane tvrtke – tvrtke-botovi.

A što su takve tvrtke? Nisu fizičke osobe. No, mogu li biti pravne osobe ravnopravne drugim tvrtkama? Deloitte već ima partnera s kojim na Ethereumu planira raditi bot-banku, možda upravo prvu banku bez bankara. Njemački startup Slock.it već je pomoću Ethereuma napravio prvu pametnu bravu koja se otključava novcem. A to je tek početak. Slock.it je prije mjesec dana proveo crowdfunding kampanju za decentraliziranu autonomnu organizaciju – DAO. Prvi je to investicijski fond bez uprave i fond menadžera. Prikupio je više od 160 milijuna dolara i time napravio najveću crowdfunding kampanju ikad.

Velika transparentnost
Ethereum dakako nije univerzalno rješenje. I on, kao i bitcoin, dobit će nasljednika prije nego postane široko rasprostranjen. Mora biti brži, jer trenutačno Ethereum može obraditi najviše 25 transkacija u sekundi. U odnosu na potrebe današnje financijske industrije ta je brojka smiješno malena. Nadalje, Ethereum jest jako transparentan, ali to ima i drugu stranu. Primjerice DAO je nepoznati haker pokrao za 50 milijuna dolara. Svi na Ethereumu su to vidjeli, ali nisu mogli brzo reagirati.

Haker zasad nije uspio podići taj novac, jer ga sam DAO sprečava da sredstva povuće u roku kraćem od 28 dana. Kao rezultat dioničari DAO-a sada vijećaju i traže koncenzus: hoće li hakeru ostaviti sredstva ili će si ih vratiti nazad. Kad se, nakon što je izbila globalna financijska kriza, počelo govoriti o nužnosti povećanja transparentnosti poslovanja banka, i kad su se s tim složili i sami bankari, vjerojatno nikome nije palo napamet o kakvim će se mogućim razinama transparentnosti pričati ni cijelo desetljeće od tada.