Priča se da mladi napuštaju Slavoniju i da sela ostaju prazna. Ovdje su 163 mlada čovjeka koji su odlukom da sudjeluju u natječajima iz Programa ruralnog razvoja pokazali da se u Hrvatskoj može živjeti i graditi budućnost. Danas su potpisali ugovore iz mjere 6, ali već sutra će biti spremni na izdašnije mjere kojima mogu financirati svoje ideje. Mladima treba stvoriti uvjete za kvalitetan život, za samozapošljavanje i dati im motiv da ostanu u ruralnim područjima i grade svoju i našu budućnost upravo tamo.

"Naša Slavonija bit će sve samo ne prazna i napuštena dok god postoje ljudi koji će u nju vjerovati, a ovdje su danas bili upravo takvi ljudi". Optimistično je to u Osijeku u ponedjeljak ustvrdio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, na potpisivanju ugovora o financiranju vrijednom 58,8 milijuna kuna za 163 poljoprivrednika iz slavonskih županija. Taj novac bi se trebao potrošiti za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti na selu. 

Nužna veća kontrola
Mladi poljoprivrednik kojem je poljoprivreda osnovna djelatnost i korisnik je operacije 6.1.1., ovim ugovorom dobiva 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno 100% potpore za cijeli niz aktivnosti koje doprinose razvoju gospodarstva, od kupnje poljoprivrednog zemljišta i alata, podizanja novih nasada, izgradnje prostora za izravnu prodaju svojih proizvoda i sl. Operacija je namijenjena i onima kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, a takvi mogu ostvariti potporu od 20.000 eura. 

A kako tvrde u Ministarstvu, u Hrvatskoj se trenutačno provodi 645 projekata za mlade poljoprivrednike kojima je odobreno gotovo 243 milijuna kuna u operaciji 6.1.1. Programa ruralnog razvoja, a do danas im je isplaćeno 180 milijuna kuna. Slični ugovori sklopljeni su i prošlog tjedna kada su mladi poljoprivrednici iz središnje Hrvatske, njih 132, s Agencijom za plaćanja sklopili ugovore vrijedne 46,6 milijuna kuna. Tolušić tvrdi kako u Hrvatskoj ima više od 20 tisuća poljoprivrednika mlađih od 40 godina te da taj broj raste, kao i da Vlada želi njihov rast i razvoj financirati novcem EU fondova, čime žele modernizirati  poljoprivredne djelatnosti u Hrvatskoj, osigurati primjenu novih tehnologija i povećati konkurentnost.

  Lijepo je što država brine o mladima i želi im osigurati bolju budućnost, no valjalo bi imati i jake kontrolne mehanizme kako bi se vidjelo je li taj novac doista završio u pravoj proizvodnji, poticanju zapošljavanje i ostanku mladih na selu ili među tim "mladima" ima i onih koji su "umjetno" stvorili uvjete kako bi se dokopali EU novca.  A da u cijeloj EU generacijska obnova unatoč davanju ogromnih sredstava ne ide baš dobro potvrđuje vapaj mladih poljoprivrednika iz cijele Europe, pa je pitanje želi li nas Tolušić samo uvjeriti u uspjeh ovih EU programa ili ćemo kroz koju godinu to i stvarno vidjeti na većoj proizvodnji i poboljšanji i rastu trenutno sve lošijih podataka o hrvatskoj poljoprivredi.

Ništa bez snažnog proračuna 
Zemlje članice EU morat će se suočiti s jačom generacijskom obnovom poljoprivrednog sektora sviđa li se to ili ne političarima koji donose odluke o budućoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, poručili su ovih dana i mladi EU poljoprivrednici. A kako bi se to učinilo, političari prvo moraju podržati snažan proračun za ZPP nakon 2020. godine i osigurati više novca za mlade jer je to izgleda jedini način da ih se zadrži na selu.   

Ukupan broj mladih poljoprivrednika u Europskoj uniji od 2007. do 2013. smanjio se sa 3,3 na 2,3 milijuna dok se površina poljoprivrednih gospodarstava kojima upravljaju mladi poljoprivrednici tijekom tog istog razdoblja smanjila sa 57 na 53 milijuna hektara. Europski revizorski sud ustvrdio je kako generacijska obnova kao cilj pomoći mladim poljoprivrednicima nije ostvarena, unatoč raspoloživim sredstvima (15,7 milijardi eura u okviru 2. stupa ZPP-a u razdoblju od 2007. do 2020., te 2,6 milijardi eura u okviru 1. stupa u razdoblju od 2014. do 2020. godine). 

Štednja zbog Brexita
"Budući da je generacijska obnova jedan od devet ciljeva ZPP-a, države članice morat će se uhvatiti u koštac s tim pitanjem bez obzira sviđa li im se to ili ne", izjavio je ovih dana i predsjednik udruge mladih poljoprivrednika EU. Poljoprivreda Unije suočava se sa starenjem stanovništva, a ako se taj trend nastavi, to će ugroziti dugoročnu održivost sektora. Prema podacima Eurostata, u 2016. mladi poljoprivrednici, odnosno oni ispod 40 godina, činili su samo 11 posto nositelja poljoprivrednih gospodarstava u EU.

Austrija ima najveći udio mladih poljoprivrednika (22,2%), a slijede Poljska (20,3%) i Slovačka (19%). S druge strane, na začelju je Cipar sa 3,3% mladih poljoprivrednika, te Portugal (4,2%) i Velika Britanija (5,3%). Hrvatska je tu negdje oko prosjeka EU, prema nekim procjenama mladih je nešto više od 20.000 odnosno oko 10-tak posto od svih poljoprivrednika. Izvršna vlast EU predložila je da se minimalno dva posto izravnih plaćanja dodijeljenih svakoj zemlji EU (prvi stup ZPP-a) izdvoje za mlade poljoprivrednike, uz dodatnu financijsku potporu kroz mjere ruralnog razvoja i mjera koje olakšavaju pristup poljoprivrednom zemljištu.

Iako ovo zvuči dobro, kritičari tvrde da to neće biti dovoljno kako bi se ostvario cilj – zadržavanje mladih na selu i ulazak u poljoprivrednu djelatnost.  Spomenutih dva posto u prvom stupu jednostavno neće biti dovoljno da se osigura generacijska obnova u poljoprivredi, pa mladi smatraju da je već sada potrebno razmišljati o tome da se granica izdvajanja digne na četiri posto, ali i da se kroz drugi stup osmisle i druge mjere kako bi se zadržale mlade na selu. No veliko je pitanje kako će se želje mladih uklopiti u budući proračun za poljoprivredu EU budući da je predloženo njegovo značajno smanjenje zbog brojnih razloga od kojih je glavni Brexit, kao i izdvajanje više novca za nove izazove u EU poput sigurnost.