Baš kada ste mogli pomisliti da osim velikih najava Vlade od digitalizacije neće biti ništa, Grad Zagreb započeo je prodaju APIS IT-a.

Priča ima političku pozadinu, ali važnije od toga, ima vrlo opipljiv ekonomski učinak na hrvatsko IT tržište, uvjete poslovanja i kvalitetu državnih usluga. Učinak je opipljiv na nizu razina. Grad Zagreb, ukratko da razjasnim političku pozadinu, drži Milan Bandić i on je postao koalicijski partner Vladi Andreja Plenkovića odnosno HDZ-u. Bandić ima minus u proračunu, a Plenković ne može otkočiti digitalizaciju državne uprave dok država ne postane 100-postotni vlasnik APIS IT-a. Trenutačno, u toj tvrtki 51 posto udjela ima država, a 49 posto grad. Dakako, pregovori su u tijeku i neće biti laki.

Strateška važnost tvrtke
Gradski proračun za 2019. tanak je za kojih 320-330 milijuna kuna, a Vlada bi najradije ovu transakciju završila u rangu 150-180 milijuna kuna. No, kako je 2019. prva izborna godina, a 2020. još jedna izborna, prostora za dogovor očito će se moći naći pregršt. No, to u ovom slučaju uopće nije loše. Bilo bi dobro da se ta transakcija odradi što prije. APIS IT je do prije koju godinu bio vođen u smjeru da postane državni IT odjel.

Trebao je postati središnja točka za nabavu IT proizvoda i usluga za ministarstva i ostatak državne uprave. Trebao je voditi državnu telekom mrežu, pomalo zaboravljeni HITRONet. Trebao je voditi državni cloud, znači cijelu priču koja je prema vani poznata kao servis e-Građani. Tko zna što su još tada zamislili da bi APIS IT mogao raditi. Kompanija je za takve planove imala dobru podlogu. U toj je tvrtki smješteno jedno od prvih superračunala u Hrvatskoj. IT kapacitete te tvrtke obilno koriste Grad Zagreb i Ministarstvo financija.

U APIS IT-u se, naime, računaju vaši porezi. Ta tvrtka računa carine. Ona također računa i iznose koje građani Zagreba dobivaju za različite usluge grada. Ima geoportal, komunalni IT sustav i informacijski sustav socijalnih prava. U APIS IT-u je čak i središnji sustav za OIB-e svih građana i pravnih subjekata u Hrvatskoj. K tome, ova je tvrtka i od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, jer se u njoj računaju i elektronički zbrajaju i analiziraju rezultati glasovanja za izbore – sve izbore u Hrvatskoj.

Konkurenti ne gube vrijeme
Najuspješniji projekt koji je APIS IT ikad napravio je fiskalni cloud, odnosno cloud rješenje za fiskalizaciju, koje je započelo s radom 1. siječnja 2013. godine. Riječ je o jednom od najuspješnijih reformskih projekata u Hrvatskoj i zasigurno najuspješnijem projektu digitalne transformacije državne uprave dosad. Hrvatski model fiskalizacije nakon toga su preuzele Slovenija i Češka, a u tom smjeru ide čak i Srbija i ostale države regije.

Online softverska fiskalizacija ili jednostavnije cloud fiskalizaciju, usto je trebala postati i uspješan hrvatski izvozni proizvod. No, to se nije dogodilo, vjerojatno stoga što je teško IT tvrtkama kojima izravno upravlja politika nastupati na tržištu. Unatoč svemu tome, posljednje četiri godine APIS IT kopni iščekujući jasne smjernice što i kako dalje. Političari se sami ne mogu dogovoriti u kojem bi smjeru i kojom brzinom radili digitalizaciju, a to se odražava i na tu IT tvrtku. To je razlog zašto servis e-Građani, unatoč nekim pohvalnim pomacima nabolje, posebno u broju usluga, zapravo raste puževim korakom, a njegov, čak i najavljeni redizajn, nemamo prilike vidjeti. APIS IT najteže kopni u odnosu na projekt Shared Service Centara (SSC) za cijelu državu. Upravo onaj projekt koji bi ga trebao pretvoriti u svojevrsni državni IT odjel.

EU nas u tome ne koči. Kočimo se sami. EU nam je za taj projekt odobrila 30 milijuna eura. APIS IT bi to trebao odraditi jednako uspješno kao i cloud fiskalizaciju, ali unatoč svim pričama da se na tome radi opipljivi dokazi toga zasad nisu baš vidljivi. I dok se čeka kako će se situacija s APIS IT-om razviti nekolicina državnih institucija juriša. AKD širi svoj posao, Fina svoj, a CARNet svoj. AKD se proširio u posao s različitim elektroničkim i cloud ispravama, od digitalne osobne iskaznice i putovnice do elektroničke vozačke iskaznice.

Fina se širi dalje u području e-plaćanja, a CARNet u području digitalizacije obrazovanja. U APIS IT-u to promatraju kao komplementarne usluge. No, kako je koordinacija institucija i njihovo usmjeravanje i kontinuirano praćenje nešto što državne institucije nisu savladale u posljednjih gotovo tri desetljeća, teško je očekivati da se između tih institucija u budućnosti neće pojaviti trzavice kakve su prije postojale između APIS IT-a i Fine. Sada je sve na Andreju Plenkoviću i Milanu Bandiću.

Što se prije dogovore to ćemo prije vidjeti prve opipljive rezultate digitalizacije Hrvatske kao države. Iako se u ovom trenutku najviše lobira da se uvedu digitalni izbori, možda bi za početak bilo najbolje da napokon dobijemo "državni login", takozvani digitalni osobni identitet koji bi mogli koristiti građani i biznisi. Taj sustav već postoji i zove se NIAS. Funkcionirao bi gotovo identično kao i Facebookov i Googleov login, ali s tom razlikom što bi omogućio da se prijava radi s hrvatskom osobnom iskaznicom. To otvara veliki prostor za inovacije i poboljšanje cijelog niza usluga u gospodarstvu, ali i državnoj upravi.

Inovativna javna nabava
Dobije li APIS IT na snazi to će značiti i daljnje sužavanje prostora za koje-kakve netransparentne IT prodaje državnoj upravi. Na taj se način dodatno usmjerava IT tvrtke da prilike za uspjeh traže drukčije, prvenstveno kroz inovacije i izvoz.

Zato na domaćem IT tržištu ima sve više inicijativa da se država jače u praksi otvori za inovativnu javnu nabavu, onu gdje IT tvrtke u suradnji s različitim državnim subjektima razvijaju neko novo rješenje, a koje poslije tvrtke mogu prodavati po svijetu. Možemo se samo nadati da će se klupko nad vlasništvom APIS IT-a što prije raspetljati.