Francuska je zemlja koja ima najjaču poljoprivredu u Europskoj uniji, a snaga njezine poljoprivrede leži u činjenici da je činila 18% ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU u 2014. godini. Sukladno tome je i jedan od najvećih korisnik ogromnog dijela novca iz proračuna koji je upravo u EU najveći za poljoprivredu, pa je vijesti da sve više francuskih farmera diže ruku na sebe vrlo upozoravajuća i zvoni na uzbunu. Zašto se ubijaju francuski farmeri, ako je poljoprivredna politika EU ili kako se to stručno zove Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), tako dobra i je li ona uistinu napravljena u korist i svrhu veće proizvodnje i boljeg dohotka seljaka, ili je toliko birokratizirana da se farmeri-seljaci više u njoj ne snalaze?

Nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je kako su samoubojstva češća među francuskim poljoprivrednicima nego u ostalom dijelu populacije, a kao faktore rizika navodi se pad farmerskih prihoda i sve više ekoloških propisa kojima poljoprivrednici mogu udovoljiti. Posebno su samoubojstvima skloni vlasnici malih gospodarstva i oni koji žive samo od poljoprivrede. Istraživanje je uslijedilo nakon što su podaci pokazali da je stopa samoubojstava među poljoprivrednicima za 20 posto veća od prosjeka u francuskoj populaciji, na što je ukazala i jedna ranija studija.

Socijalna izolacija

Iz toga proizilazi da je između 2007. i 2009. svaki drugi dan po jedan francuski poljoprivrednik počinio samoubojstvo. Prema istraživanju koje je provela Francuska služba za javno zdravlje na temelju podataka za razdoblje 2007-2011, u 2009. je stopa samoubojstava među poljoprivrednicima bila 64, što znači da je 64 od 100.000 farmera počinilo samoubojstvo.

Usporedno podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju kako je stopa samoubojstava u ukupnoj populaciji muškog spola u Francuskoj 19. Stopa samoubojstava je veća među malim vlasnicima gospodarstava i među farmerima koji žive isključivo od poljoprivrede.

To se objašnjava povećanom osjetljivošću na financijske rizike i većom socijalnom izolacijom. Ovaj broj suicida možda je u međuvremeno i narastao. Naime, prošle godine tijekom rasprave u EU na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i povjerenika za poljoprivredu Phila Hogana o stanju u poljoprivredi na trenutak je atmosfera utihnula nakon što je zastupnik iz Francuske iznio informaciju kako je stanje u poljoprivredi toliko katastrofalno da je čak 600 poljoprivrednika u Francuskoj izvršilo samoubojstvo.

Birokratska opterećenja

Prema podacima Francuskog udruženja za osiguranje poljoprivrednika (MSA), 30% njihovih članova u 2015. je zaradilo manje od 5000 eura ili 350 eura mjesečno u odnosu na 18% farmera u 2014. Tijekom ljeta su iz tog udruženja upozorili kako  je “u 2016. većina farmera možda zaradila i manje od 350 eura mjesečno”. Mnogima od njih zemlja i poljoprivreda su jedno što imaju i kako nema kupaca za tu imovinu, ne mogu ići u mirovinu niti doći do gotovine.

U 2016. je Udruženje utvrdilo nacionalni plan prevencije samoubojstava poljoprivrednika čiji je cilj da se unaprijedi prevencija i shvaćanje tog problema. “Modernizacija, obvezujuća ekološka regulativa, birokratsko opterećenje”, pobrojani su u studiji kao mogući uzroci visoke stope samoubojstava među poljoprivrednicima. Poljoprivredna politika na razini EU treba potaknuti farmere kako bi imali više koristi od poljoprivrede, međutim, poljoprivrednici se žale kako trpe zbog visoke cijene politike zaštite okoliša, a da ih nitko ništa ne pita.

“Poljoprivrednici se stalno označavaju kao krivci, krivi su zbog poljoprivredne prakse, krivi što koriste određene vrste proizvoda, a oni su zapravo žrtve”, rekla je za EURACTIV.com glavna tajnica drugog po veličini francuskog sindikata poljoprivrednika Seoska koordinacija (Coordination Rurale) Véronique Le Floc’h. “Za poljoprivredu važe pravila Svjetske trgovačke organizacije i globalne cijene, a mi danas imamo niske cijene, nema zarade i moral je nizak. Na sve to imamo nove odluke i regulative koje mogu dodatno pogoršati uvjete rada poljoprivrednika i njihovu sposobnost da proizvode”, istakla je.

Suicid hrvatskog mljekara

U Hrvatskoj je tijekom ovog proljeća većini medija promakla vijest da je proizvođač mlijeka iz mjesta Šimljani kod Bjelovara, Ivan Hađasija počinio samoubojstvu, a kako nam je tada potvrdilo nekoliko njegovih kolega mljekara, na ovaj očajnički potez taj se mljekar navodno odlučio zbog ogromnih kredita i nemogućnosti da ih vraća, nakon što je podigao farmu iz Operativnog programa Vlade RH daleke 2004. godine. Kako nam je tad rekao potpredsjednik udruge mljekara “Mliječni put Hrvatske” Mladen Šolčić, samoubojstvo Hađasije nije jedini slučaj nego je prema njegovoj procjeni broj mljekara koji su digli ruku na sebe ili su naprasno umrli zbog prevelike zaduženosti daleko veći.

“Uvjeren sam da je najmanje između 10 i 20 mljekara ili umrlo ili su počinili suicid jer više nisu mogli vraćati kredite, banke su krenule u ovrhu njihove imovine, a oni su prestali s proizvodnjom. Nije ovo sporadičan slučaj nego jedno očajno stanje mljekara”, kazao nam je Šolčić.

Hrvatska nema istraživanje kako danas žive farmeri-seljaci i kolik je stvarno njihov dohodak, no podaci o sve većem padu hrvatske proizvodnje upozorava da nešto u poljoprivrednoj politici EU ne štima. Zato bi hrvatske institucije, prije nego krenu u izradu stajališta za buduću programsko razdoblje ZPP-a, čija bi izrada trebala krenuti već početkom iduće godine, trebali ove alarmantne francuske podatke uvažiti i sagledati u kom smjeru razvijati neku buduću poljoprivrednu politiku u 
 Hrvatskoj.