U moru najavljenih reformi za 2019. nadam se da će se naći i jedna koju dosad nismo vidjeli.

Reforma koja ide na ruku našoj najjačoj industriji, turizmu, koja ide na ruku deklariranoj razvojnoj politici, digitalnoj transformaciji, i koja praktično donosi prilike za lokalni visoko-tehnološki razvoj, prilike gdje primjerice država kroz HTZ želi Hrvatsku pretvoriti u inkubator za nova rješenja u turizmu. Nova rješenja koja podižu užitak turističkog boravka u Hrvatskoj na novu razinu kroz lokalne R&D inicijative. Kako bi to moglo izgledati već smo vidjeli u prometu.

U Hrvatsku su ušli Uber i Taxify – i promijenili domaće taksi tržište. Danas čak i najžešći kritičari njihovog ulaska, njihova gradska taksi konkurencija, ima svoje mobilne aplikacije. No, Uber je iz SAD-a, a Taxify iz Estonije. U međugradskom prijevozu u kombi prijevozu, među inima, tu je ušao GoOpti, a u autobusnom prijevozu Deutsche Bahnova tvrtka Arriva. GoOpti je iz Slovenije, a Arriva iz Njemačke. Promjene u podizanju turističke ponude u Hrvatskoj na novu razinu možemo vidjeti i u ugostiteljstvu, npr. Wolta.

Mogli bismo ovdje govoriti i o drugim primjerima poput McDonald'sa ili Burger Kinga, ali dovoljan je i igrač u dostavi hrane Wolt. I ovdje je riječ o tvrtki, koja iako je startup, nije startala iz Hrvatske već iz Finske.

Ne razumiju ili ne žele?
U ponudi turističkih kapaciteta na višoj razini, u Hrvatskoj svoj biznis razvijaju Google i Facebook kroz oglašavanje. Oba su iz SAD-a. U ponudi smještajnih kapaciteta turistima tu su Booking i Airbnb. Booking ima sjedište u Nizozemskoj, a Airbnb u Kaliforniji u SAD-u. Onda je tu Ryanair koji prodaje avio-sjedala, usluge usmjeravanja turista na određene destinacije kao i booking rent-a-cara i hotela. Ryanair ima sjedište u Irskoj.

Država sa 17 i više milijuna turista godišnje ima dobru bazu za razvoj različitih biznisa. Posebno kada uzmemo činjenicu da većinu tih turista čine stranci, i to iz platežno bogatijih država te da njihov broj iz godine u godinu raste. Zato je šteta što država u moru najavljenih reformi za 2019. nije jasno dala i određene smjernice, neke strateške pravce razvoja u kojima bi pomagala razvoj globalnih igrača koji bi stasali iz Hrvatske i pri tome koristili domaći R&D kapacitet.

Možete takve nove igrače zvati startupima ili kako god želite. Takve se priče grade dijeljenjem novca za digitalizaciju, kao što je to već radio HTZ. Rade se pokretanjem domaćih inkubatora i akceleratora usmjerenih na turizam, kao što to već radi Tehnološki park Zagreb. Takve priče grade se razvojem infrastrukture digitalnih gradova, kao što to već rade brojni gradovi po Hrvatskoj.

Takve priče grade se i kroz stvaranje investitorske baze koja bi pratila takve projekte, kao što to sada pokušavaju napraviti HBOR, Vlada i EIF te CRANE i drugi poslovni anđeli u Hrvatskoj. Međutim, u svemu tome, čak ni kad dođe do turizma, najjače, najveće i najvažnije hrvatske industrije, nema koordinacije. U HTZ-u i Ministarstvu turizma ili ne vide potrebu ili ne razumiju ili ne žele to raditi. A trebali bi.

Borba s birokratskom šumom
Pogrešno bi bilo reći da nema svijetlih domaćih primjera. Možda najbolji je Surf'n'Fries. Hrvatski startup, lanac fast food restorana, koji se širi globalno. Prema podacima s njihovog weba, krenuli su 2009. s jednim restoranom u jednoj državi. Sada su u više od 16 država i imaju više od 46 restorana. Brojka je sigurno i veća, jer posljednjih službeni podaci su za 2015. godinu. U turizmu ima još sličnih primjera. Svi se oni pojavljuju slučajno i u Hrvatskoj moraju boriti s istom birokratskom šumom kao i ostali poduzetnici.

No ako je već državi važno da dobro žanje od turizma ne bi li bilo potpuno u redu da omogući da se i nešto novo lakše posije? Možda bi nam dobro došla jedna reforma u tom smjeru. Vi ćete sigurno imati još primjera, a ja ću vam navesti njih nekoliko iz područja IT-a. Prije koji mjesec svi su brujili o GDPR-u. Nitko pak nije govorio o tome da je baš zbog GDPR-a sada sjajno imati referencu iz područja računalne sigurnosti u Hrvatskoj u hotelima, autocestama, javnoj upravi i drugim organizacijama koje na neki način upravljaju podacima o turistima. Po tome su sve reference iz Hrvatske postale svjetski relevantne.  

Stvaranje prilike
Teško je razumjeti zašto HTZ i Ministarstvo turizma kroz tako nešto ne promoviraju i tu hrvatsku industriju u inozemstvu, kao i zašto kroz koordinaciju inkubatora, akceleratora, pilot projekata, bespovratnih sredstava i na druge načine, ciljano ne stvaraju prilike za njen razvoj. Ili primjerice, kroz koju godinu u Hrvatsku će uploviti prvi kruzeri čiji će gosti imati digitalne avatare. Ta čuda tehnologije moći će koristiti na kruzerima za plaćanja, gledanje video sadržaja, igranje igara i upoznavanje.

No, zašto ih ne bi mogli koristiti kad siđu u Dubrovnik, Split, Zadar ili Rijeku? Ili zašto se takva tehnologija ne bi bila na raspolaganju turistima u Zagrebu ili na Plitvicama? Ali od svih tih pitanja možda je za budući razvoj Hrvatske presudno ono zašto u 2019. godini ne bi vidjeli prvu reformu koja bi omogućila da se dio tog razvoja, ciljano, koordinirano i uz državnu podršku, ne bi poticao i ovdje, lokalno, u Hrvatskoj, i onda odavde širio globalno? U 2019. nam svima želim jednu takvu reformu!