Podignu li zastupnici ruke za kontroverzne izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK), primjena u praksi mogla bi dovesti do kaosa. Osim što će banke imati samo u prvoj godini stotinjak milijuna eura štete, klijenti će plaćati drastično različite kamatne stope ovisno o danu kad su podigli kredit, upozorio je HNB.
Vlada je, da zaštiti klijente od samovolje banaka, odredila da promjenjivi dio kamate bude vezan isključivo uz objektivne promjene cijene novca na financijskim tržištima, no za HNB je praktično rješenje sporno. Zakon je predvidio da referentni parametar za kredite u švicarcima bude Libor na franak, no on je “vrlo slabo” povezan s realnom cijenom refinanciranja banaka. To dokazuje povijest: kamatne stope na kredite u švicarcima padale su do početka 2007. iako je libor na franak tada bio u usponu, a kad se početkom krize Libor za CHF naglo srušio, kamate na kredite snažno su rasle. Libor je i dalje znatno niži od stvarnog troška financiranja banaka. Niz je razloga za to, a ključni premija rizika države. Budući da ne odražava stvarni trošak, primjena Libora donijela bi drastično različite učinke na anuitete koji bi isključivo ovisili o trenu odobravanja kredita. Onima koji su kredit podigli 2007. i 2008. kamatne stope pale bi na oko 1 posto, a ostalima ostale između 4 i 5 posto ili bile čak više. U slučaju da franak oslabi, efekt bi bio različit za svakog klijenta. Uz aktualni tečaj, rata ne bi bila drukčija onima koji kredit otplaćuju od početka 2003., za razliku od onih koji su otplaćuju od srpnja te godine. Zbog fluktuacija tečaja rata bi se mogla znatno mijenjati: tako bi se u jednom mjesecu mogle primjenjivati odredbe zakona, a već idućeg mjeseca – ne.
“Izmjene bi mogle imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka, pa bi ukupni kumulativni učinak mogao biti mnogostruko veći. To bi moglo utjecati na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju nove kredite, kao i njihovu sposobnost apsorpcije šokova iz okružja, a moglo bi potaknuti i snažnije razduživanje”, upozorio je HNB. Štetu u visini petine ovogodišnje dobiti zbrajat će banke samo u prvoj godini, a pad ponajviše od smanjenja kamate na kredite u švicarcima procijenjen na godišnjih 645 mil. kn u početku, neće biti izolirani slučaj samo u 2013., već i u idućih 20-ak godina računa li se prosječan životni vijek stambenog kredita.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nadu nam daje ipak gospodin Linić
Linić, nije li to onaj smiješni tip što donosi zakone preko noći i onda ispravlja propuste “u hodu”? Onaj ćelavi što je izjavio da rekordni deficit u 2014. namjerava pokriti zaduživanjem na domaćem tržištu tj. upravo kod tih istih banaka? Nisam bankar i mogao bih se zaista naivno veseliti što je Linić očigledno odlučio upropastiti i njih (nek i susjedu crkne krava), ali imam neki neugodni predosjećaj da ću sve njegove gafove i u ovom slučaju dugoročno platiti ja tj. svi porezni obveznici, s tim da bi ovdje ta šteta mogla biti zaista pozamašna.
Kada ljudima spuste rate za 20%, neka naprave akciju;
Za cijelokupnu otplatu kredita dajemo jos 20% popusta.
Pa nek okrecu bankari sirovu lovu…
Ako znaju posao…
“Osim što će banke imati samo u prvoj godini stotinjak milijuna eura štete”
Kolika je bila dobit banaka dok se lihvarilo na štetu retaila?
“Vlada je, da zaštiti klijente od samovolje banaka, odredila da promjenjivi dio kamate bude vezan isključivo uz objektivne promjene cijene novca na financijskim tržištima, no za HNB je praktično rješenje sporno”
Kamatna stopa mora imati čvrsto mjerljivo uporište a ne da ovisi o samovolji managementa banaka već kad ih HNB ne želi regulirati iako mu je to jedna od stavki postojanja koja je neosporna!
“Onima koji su kredit podigli 2007. i 2008. kamatne stope pale bi na oko 1 posto, a ostalima ostale između 4 i 5 posto ili bile čak više.”
Retail koji je podigao kredite 2007 i 2008 je otplatio spread kametne stope tako da je 1% kte korektno.
“Izmjene bi mogle imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka, pa bi ukupni kumulativni učinak mogao biti mnogostruko veći. To bi moglo utjecati na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju nove kredite, kao i njihovu sposobnost apsorpcije šokova iz okružja, a moglo bi potaknuti i snažnije razduživanje”
Manji prihod banaka još uvijek je prihod za razliku od svih korisnika kredita koji ostvaraju rashod dugi niz godina.
A i vrijeme je da se zaustavi divljaštvo CEO bonusara.
Sve u svemu udrit što jače po zakonskim kamatarima [emo_palacg]
Bit će katastrofa ako ne bude političke volje da se ovim zelenašima i kamatarima najgore vrste, konačno stane na kraj. Saziv sabora izglasan je voljom građana/birača, a broj onih građana od kojih banke isisavaju golemi ekstra-profit na ime otplate mjesečnih rata za kredite podignute u CHF premašuje 100 tisuća. Dakle preko 100 tisuća onih od kojih je zasigurno veći dio dao svoj glas nekoj od političkih opcija na prethodnim izborima. Ako političari ne mogu zaštititi građane vlastite države koji su im poklonili povjerenje na izborima, mislim da im je red da zajedno s kamatarima spakiraju kofere i otvore prostor za promjene koje su neizbježne.
Uključite se u raspravu