Kada je u pitanju investiranje na financijskim tržištima, 2017. godina je na na većini tržišta donijela iznadprosječno visoke prinose. Cijene većine dionica su značajno porasle, što se može vidjeti po kretanju vrijednosti najvažnijih svjetskih dioničkih indeksa. Američki SP500 indeks je porastao 19,7%, dok je njemački DAX porastao 12,7%. Većina ostalih indeksa godinu je završila u plusu, a mnogi od njih se nalaze na rekordno visokim razinama. Investicijski fondovi koji ulažu u dionice na razvijenim tržištima su također imali pozitivan prinos, no u pravilu nešto niži od porasta vrijednosti referentnih indeksa tržišta na kojima ulažu.

Oni koji su putem futuresa, CFD-ova i ostalih financijskih izvedenica ulagali u naftu, također su prošli odlično. Cijena BRENT nafte je tijekom godine na platformama Admiral Marketsa porasla s 56,00 na 67,00 USD po barelu, što porast od gotovo 20%.  

No od svih investicijskih klasa, najviši prinos su donijele kriptovalute. Cijena Bitcoina, prve i za sad najpoznatije kriptovalute, tijekom 2017. Godine porasla je nevjerojatnih 1500%. Ulaganje u altcoine – alternativne kriptovalute, također je bilo iznimno unosno.

Na Forexu, tj. valutnom tržištu, došlo je do slabljena američkog dolara, što je bilo za očekivati s obzirom na precijenjenost američke valute. Dolar je u odnosu na euro, stoga i hrvatsku kunu, oslabio 14%, a tijekom 2018. Godine mogao bi dodatno oslabiti. Naime, kuna je vezana za euro, a euro bi mogao nastaviti jačati jer će tijekom godine Europska centralna banka vrlo vjerojatno najaviti završetak programa monetarnog popuštanja, što će utjecati na očekivanja o visini kamatnih stopa. Investitori na Forex tržištu mogli bi zaključiti da uskoro počinje ciklus dizanja kamatnih stopa u Europi te nastaviti kapital prebacivati u euro, a to gotovo uvijek dovodi do jačanja valute.

No, 2017. godine se na tržištima dogodilo i nešto neuobičajeno. U situaciji u kojoj je na tržištu dionica došlo do velikog rasta cijena, cijena zlata i ostalih plemenitih metala također je rasla. Zlato je dobilo na vrijednosti 14,5% tijekom godine. To je čudno, jer zlato inače služi kao zaštita u nesigurnim vremenima poput gospodarskih recesija i političkih kriza, te kao zaštita od inflacije. Inflacija je u većini razvijenih gospodarstva pod kontrolom, a porast cijena dionica ukazuje je gospodarska situacija na globalnoj razini odlična.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da rast cijene zlata nije slučajnost. Naime, investitori u zlato su u pravilu oprezni ljudi koji preferiraju sigurnost, te se na vrijeme žele pripremiti za loša vremena. Povećani interes za kupnju zlata može ukazivati na dva scenarija. Prvi je eventualni pad cijena dionica. Od 2009. godine do sad dionice na razvijenim tržištima su u prosjeku porasle gotovo 300%, što je jedan od najvećih trendova rasta u povijesti. Po mnogima su dionice sad precijenjene. Ako dionice počnu padati, za očekivati je da će cijena zlata početi rasti, stoga je moguće da su se oprezni investitori već počeli pripremati na taj scenarij. Drugi mogući razlog kupovanja zlata je očekivanje visoke inflacije. Posljednjih desetak godina je vjerojatno period najniže stope inflacije u posljednjih stotinjak godina, a period niske inflacije u pravilu slijedi period visoke inflacije. Inflacija je zapravo gubitak kupovne moći valute, a zlato se kroz povijest pokazalo kao dobar način čuvanja vrijednosti.

Ukoliko cijene dionica na globalnoj razini nastave rasti, mogle bi doprinijeti ubrzanju rasta stope inflacije, što dovodi do rasta cijene zlata, a ukoliko dođe do pada cijena dionica, zlato bi također moglo dobiti na vrijednosti. Dakle, što god da se dogodi s globanim dioničkim tržištem, rezultat bi trebao biti rast cijene zlata u 2018. godini.