‘Zlatni padobran’ postaje prošlost

Autor: Ana Blašković , 04. ožujak 2013. u 22:01
Porezne obveznike smetaju basnoslovni menadžerski bonusi u vrijeme krize/FOTOLIA

Inicijativa od 24 mjere dobila je jednoglasnu podršku u svih 26 švicarskih kantona, a o sličnom potezu sad se razmišlja i u Njemačkoj.

Porezni obveznici koji su financijsku krizu dosad platili milijardama eura kroz spašavanje posrnulih banaka sve bliže su "točki vrenja". S druge strane, briselski plan da se ograniče bonusi bankara koji je pred konačnom potvrdom, gradonačlenik Londona Boris Johnson frustrirano je nazvao "moronskim dijelom  ekonomske politike".

Istodobno, švicarski glasači na referendumu velikom su većinom poduprli tzv. Minderovu inicijativu da dioničari tvrtki imaju zadnju riječ kad su u pitanju (pretjerani) bonusi vrhunskog menadžmenta. Čak 68 posto glasača izašlih na referendum  podržalo je plan obuzdavanja bonusa, a inicijativa od 24 mjere dobila je jednoglasnu podršku u svih 26 tamošnjih kantona. O sličnom potezu sada se razmišlja i u Njemačkoj.Minderova inicijativa, nazvana po istoimenom biznismenu i političaru, nakon četiri godine zazivanja, naposlijetku će tako postati i propis. Njome se zabranjuje "zlatni padobran" i "zlatno rukovanje", klauzule u ugovorima koje top menadžemntu daju pravo na milijunske otpremnine u novcu ili dionicama u slučaju otkaza, restrukturiranja tvrtke ili pak pri redovnom umirovljenju. Planom se također zahtijeva veća transparentnost prilikom odobravanja zajmova i paketa za umirovljenje. Kazne za prekršitelje mogle bi dosegnuti visinu šestogodišnje plaće ili čak do tri godine zatvora.

Hladan tuš
Dok su javnost i pokretači inicijative oduševljeni, isto se ne može reći za financijsku industriju i poslovnu zajednicu koja je uoči referenduma upozoravala da bi izglasavanje moglo pokvariti sliku Švicarske kao zemlje prijateljske za ulaganja. Predsjednik Švicarske udruge poslodavaca Valentin Vogt izjavio je da njegova udruga žali što je plan prihvaćen, no da bi se članovi mogli suprotstaviti daljnjim pokušajima kontroliranja plaća u korporacijama. Poruke da treba ograničiti milijunske bonuse visokog menadžementa pale su na plodno tlo posebno nakon što je švicarska vlada bila prisiljena novcem poreznih obveznika spašavati najveću tamošnju banku UBS. Dok je banka zahtijevala spasonosnu financijsku injekciju, njezin čelnik Axel Weber dobio je milijunsku otpremninu. Prošlog mjeseca čelnik Novartisa na odlasku Daniel Vasella objavio je da će dobiti 72 milijuna franaka otpremnine tijekom narednih šest godina. Nakon što je plan naišao na žestoke kritike u javnosti, Novartis je objavio da odustaje od njega. Sam Thomas Minder, neovisni član parlamenta, nakon referenduma istaknuo je da je "vrlo ponosan na švicarski narod koji je poslao vrlo snažnu poruku establišmentu".Ostaje vidjeti koliko brzo će se implemetirati pojedini dijelovi Minderove incijative. Nakon zelenog svjetla na referendumu, mjere tek idu pred Vladu koja će na temelju njih izraditi zakonske prijedloge. Predlagači smatraju da bi plan mogao postati zakonski propis već početkom 2014., no kritičari tvrde da će se proces zbog parlamentarnih procedura  odgoditi do 2015. godine , a moguće i nakon tog roka.

'Otjerat ćete bankare'
Dok se europski ministri financija u utorak sastaju kako bi ugovorili detalje ograničenja bankarskih bonusa, londonski gradonačelnik Boris Johnson rekao je da će takva mjera pogoditi europsku financijsku industriju, a bankare otjerati prema konkurentskim centrima poput Zuricha, Singapura ili New Yorka. "Principijelno se protivim ideji da se naknade poklušavaju regulirati iz Bruxellesa. Ne možete tako dogovarati plaće i cijene", rekao je Johnson na ideju da bonusi mogu dosegnuti najviše jednu plaću, iznimno dvije uz odobrenje dioničara. 

Komentirajte prvi

New Report

Close