Podatak o 22-postotnom udjelu industrije hrane i pića u ukupnoj domaćoj prerađivačkoj industriji samo je jedan u nizu pokazatelja koji podupiru atribut strateškog značaja tog sektora. U tu svrhu mogu se navoditi i njegovi multiplikativni učinci na BDP i zaposlenost, a ove godine njegovu je važnost potencirala i pandemija. Izvanredne okolnosti dale su novu dimenziju i inovativnosti koju toj branši nameću promjene životnog stila, odnosa prema zdravlju, okolišu… Ove godine inovativnost se više očitovala u potrebi brzih prilagodbi izvanrednim okolnostima i transformaciji na novi ritam poslovanja.
Podravka, primjerice, upravo tome pripisuje to što nakon lanjskog rasta prihoda i profitabilnosti u oba poslovna segmenta Grupe (Prehranu i Farmaceutika), pozitivan trend bilježi i u ovoj godini.
U Atlantic grupi, iza koje je također rezultatski dobra godina, ističu pak kako potpuni povratak na situaciju prije krize ne očekuju ni tijekom velikog dijela 2021. pa će glavni fokus i nadalje ostati osiguranje nesmetanog poslovanja.
“Neupitno je da će 2020. biti godina globalne recesije. Zbog pada BDP-a i povećanja nezaposlenosti uslijed slabljenja gospodarstava izgledno je i slabljenje kupovne moći stanovništva, kao i promjene u potražnji, prioritetima i potrošačkim navikama”, kaže Zoran Stanković, potpredsjednik Grupe za financije.
Poslovnom sektoru ostaje da te promjene što bolje prati i anticipira te im prilagođava ponudu. Proizvodnja hrane i pića obično se zbog manje elastične potražnje smatra otpornijom na krize nego neke druge industrije. Ipak, i njezini rezultati itekako ovise o turizmu, to prije što karakter koronakrize ipak specifičan. Pojedine tržišne niše jače su izložene prilagodbama potrošača smanjenju kupovne moći, a neke i okolnostima u pogledu tzv. impulsnih kupnji.
Iza vodećih igrača u tom sektoru, međutim, nekoliko je godina povoljnog poslovnog okruženja, uključujući i 2019. To su mnogi iskoristili i za restrukturiranje, razduživanje ili investiranje, a ukupno su i koronakrizu dočekali u boljoj kondiciji.
U Podravki kažu kako je Grupa unatoč otežanim uvjetima nabave i dobave sirovina te ambalaže, kao i rastu njihovih cijena, osigurala dovoljne količine i prehrambenih i farmaceutskih proizvoda. Nastavljene su i investicije u modernizaciju proizvodnih linija, a isto planiraju i dalje. U predstojećem razdoblju glavne izazove vide u padu potrošnje i promjenama navika potrošača.
Jačanje domaćeg je imperativ
U prvoplasiranoj Vindiji pak okolnosti “novog normalnog” vide i kao priliku za jačanje domaće proizvodnje na domaćem tržištu. Stoga su pojačali aktivnosti na promociji proizvoda s potpisom Kvaliteta Vindija. Iza nje stoji nekoliko tisuća zaposlenih, kažu, ali i stalna ulaganja u proizvodne procese i tehnologiju, poduprta i lanjskim rezultatskim rastom.
Rast prihoda u gotovo svim poslovnim i distribucijskim područjima, kao i na svim tržištima regije na kojima posluje ostvarila je lani i Atlantic grupa. Godinu joj je obilježio nastavak dezinvestiranja nestrateških djelatnosti s ciljem jačanja fokusa na glavne generatore rasta, a to su hrana i piće, ljekarničko poslovanje te distribucija. U Atlanticu ističu da su 2019. zaključili s najnižom zaduženošću još od akvizicije Droge Kolinske (2010.), kao i da je to bila godina rekordnog iznosa dividende i vrijednosti dionice.
U Grupi Pivac i prošlu je godinu obilježio snažan investicijski ciklus, s tim da je najviše odjeka izazvalo preuzimanje Kraša. Dovršetkom investicije od 50 milijuna kuna u Vajdi u Čakovcu sad imaju jednu od najsuvremenijih klaonica u regiji. U PPK-u Karlovac nedavno je puštena u rad lani započeta izgradnja sunčane elektrane (1,2 GWh) kojom će značajno smanjiti emisiju CO2. Usto, nakon izgradnje 120 mil. kuna vrijednog pogona za proizvodnju pršuta i suhomesnatih proizvoda u Gospodarskoj zoni Ravča kod Vrgorca, krenulo se i u drugu fazu investicije vrijednu gotovo 150 milijuna.
“Pandemija je pokazala važnost samodostatnosti u prehrambenoj proizvodnji i u Grupi Pivac ćemo i dalje inzistirati na njoj kao ključu gospodarskog razvoja. Zato unatoč neizvjesnoj gospodarskoj situaciji nastavljamo s ulaganjima”, kaže Ivica Pivac, predsjednik Uprave MI Braća Pivac.
Kraš u izvoznoj ofenzivi
I konditorski lider Kraš koji je postao dio Grupe u investicijskom je zamahu. Uz značajno smanjenje neto zaduženosti lani su pokrenute investicije vrijedne više od 100 mil. kuna u opremu na svim proizvodnim lokacijama; Zagrebu, Prijedoru i Osijeku. U razvojnim planovima i aktivnostima Kraša, čiju Upravu od svibnja predvodi Slavko Ledić, pojačava se fokus na izvoz i otvaranje novih tržišta. Unatoč ograničenjima na svjetskim tržištima ove je godine zadržan tempo izvoznih aktivnosti, a otvorena su i dva nova tržišta – Južni Sudan i Katar. Cilj je podizanje udjela izvoza na više od 50% ukupnih prihoda od prodaje, zbog čega su pojačane aktivnosti gotovo 50 tržišta.
Proizvodne perjanice nekadašnjeg Agrokora, današnje Fortenova grupe, ne mogu se baš pohvaliti razinom investicija. Restrukturiranje praćeno reduciranim ulaganjima u nekim segmentima u perspektivi već predstavlja ograničenje, iako većina prehrambenih tvrtki bivšeg sustava Agrokor i dalje drži liderske pozicije u svojim branšama. U pogledu rezultatskog rasta uloge glavnih zvijezda Fortenove lani su ponešto promijenjene; bili su to Zvijezda i Belje. U većini proizvodnih kategorija Zvijezda je izrazit tržišni lider, a unatoč konkurenciji, osobito cjenovnoj, lani je zabilježila količinski i vrijednosno rekordne majoneze, dok je značajan rast, kažu, ostvaren i kod ulja i kečapa. Usto, vrijednosno je imala jednu od najvećih stopa rasta izvoza među kompanijama Fortenova grupe, a otvorena su i neka nova izvozna tržišta.
“S pojavom pandemije na rast potražnje za strateškim namirnicama, kao što su ulje i margarin, spremno smo odgovorili pojačanim režimom rada i neometanom dostavom”, ističu u Upravi.
Belje se među kompanije Fortenove s najvećim rastom prihoda i dobiti lani svrstalo ponajprije zahvaljujući cijeni svinjskog mesa, a povoljan trend nastavio se i u prvom dijelu 2020.
“Dok je u vremenu prije pandemije velik utjecaj na cijene proizvoda imao uvoz jeftinih proizvoda niže kvalitete, dugogodišnja posvećenost Belja domaćoj proizvodnji kroz povezanost sustava i sljedivost ‘od polja do stola’ u pandemiji se pokazala jednom od najvažnijih konkurentskih prednosti”, objašnjavaju.
Na ukupno 25 farmi Belje ima 4000 krava, a zajedno s kooperantima godišnje proizvede 16.000 komada tovne junadi i 255.000 komada svinja. Jedan od temelja uspješne stočarske proizvodnje upravo je suradnja s malim OPG-ima, njih više od 80 diljem Hrvatske. “To je značajno doprinijelo očuvanju stočnog fonda i proizvodnji domaće hrane, što se posebno važnim pokazalo za vrijeme lockdowna”, navode u toj baranjskoj tvrtki na čelu s direktorom Davorom Bošnjakovićem. Uz jačanje ponude domaćih proizvoda na domicilnom tržištu, usmjerenje je i na izvozu, a kao primjer u tvrtki navode da se polovica proizvodnje ABC sira izvozi u 20 zemalja na 4 kontinenta.
Cjenovni poremećaji
Porast cijena sirovine ima ponešto drukčiji utjecaj na mesnu industriju. U PIK Vrbovcu ističu kako su uslijed naglog poremećaja cijena koji se dogodio u prvom kvartalu prošle godine neke pozicije porasle i do 40 posto.
“Takav globalni porast cijena sirovine, kao i pandemija Covid-19, potvrdile su opravdanost naše dugogodišnje poslovne strategije važnosti ulaganja u domaću proizvodnju, koju danas slijede i ostali proizvođači”, ističu u kompaniji. PIK, naime, surađuje s više od 100 farmi diljem Hrvatske, a iz hrvatskog uzgoja godišnje mu dolazi preko 350.000 svinja i 35.000 junadi. Najveći je nositelj oznake ‘Meso hrvatskih farmi’ za svinjetinu i opskrbljivač junećeg mesa s oznakom Hrvatska junetina, a plasira ga na više od 1000 prodajnih mjesta. Lani je kompanija ostvarila rast prihoda od prodaje svježeg mesa, pakirano je imalo dvoznamenkast financijski rast, a rasli su i prihodi od mesnih prerađevina. Na tržište je lansirala 18 novih proizvoda, a otvaranjem novog izvoznog tržišta u Španjolskoj njezini se proizvodi izvoze na ukupno 21 tržište. Pojava pandemije i njezin utjecaj na turizam i ukupnu gospodarsku aktivnost utjecali su i na promjenu strukture prodaje po pojedinim kanalima te navike potrošača.
Od kompanija iz prehrambene divizije Fortenove sezonski su najizloženiji Ledo i Jamnica. To je jedan do razloga što u Ledu nastoje jačati izvozne aktivnosti. Osim tržišta regije, svoje je proizvode lani izvozio u 20-ak zemalja EU te SAD, Izrael i Azerbajdžan. Najveći izvozni potencijal u Ledu vide u srednjoeuropskom, kao i širem tržištu EU i Mediterana, a glavni aduti za to su im sladoled i smrznuto tijesto.
Vodeću poziciju na domaćem tržištu u sladoledima iskoristili su kako bi se fokusirali na bolje pozicioniranje najprofitabilnijih grupa proizvoda, kažu. Uz blago povećanje prihoda u segmentu smrznute hrane, a u kombinaciji s kontrolom troškova, u 2019. su povećali operativnu dobit. U kompaniji ističu i inovacijska priznanja (sladoled Lino Lada je od Međunarodnog udruženja IICC proglašen najboljim u svijetu u svojoj kategoriji), te ovogodišnje lansiranje linije tzv. funkcionalnih sladoleda Highlife.
Za Jamnicu je prošla godina, uz rekordnu sezonu, bila druga najbolja u njezinoj povijesti, pa su, kažu, i za 2020. planove zacrtali ambiciozno. Pandemija ih je uvelike poremetila. Do njezine pojave rezultati su bili i nešto iznad planiranih, tvrdi predsjednik Uprave Dario Šalić. No, potom je uslijedila potpuna blokada HoReCa kanala u ožujku i travnju, zbog čega su i planovi u lipnju revidirani. Šalić dodaje kako su sa stabilizacijom epidemiološke situacije i otvaranjem granica tijekom ljetne sezone ostvareni nešto bolji rezultati u odnosu na taj revidirani plan. Iako se sezona pokazala boljom od prvotnih pretpostavki, u zadnja dva tjedna kolovoza, kad je većina zemalja iz kojih nam dolaze turisti Hrvatsku stavila na crvenu listu, ponovno se osjetio pad prometa. Pored toga, Jamnica je već neko vrijeme, neovisno o samoj pandemiji, izložena i pojačanim konkurentskim pritiscima, u prvom redu Coca Cole koja je agresivnije krenula u pozicioniranje na tržištu mineralne vode.
Agrolaguna, još jedna tvrtka iz sastava Fortenove, objedinjuje nekoliko proizvodnih cjelina, od vinogradarstva i maslinarstva do stočarstva.
U prodaji svojih proizvoda i dosad se dijelom oslanjala na vlastitu maloprodaju (putem mreže “3 Kantuna”). Taj smjer drži i dalje jer se u uvjetima pandemije, tvrde, pokazalo da dobro funkcionira. U idućem razdoblju namjeravaju se okrenuti jačanju pozicija na domaćem tržištu, ali i vanjskima.
Franckov fokus na inovacije
U Francku je pak i prošle i ove godine fokus u prvom redu na povećanju efikasnosti i daljnjim optimizacijama, ali i inovacijama. Lani su lansirana rekordna 24 nova proizvoda, među kojima i premium Superiore espresso s certifikatom Rainforest Alliance, u skladu s usmjerenjem na održivost globalne proizvodnje kave.
Direktor Ivan Artuković ističe kako je povećanju operativne efikasnosti i profitabilnosti značajno pridonijela implementacija novog sustava poslovne inteligencije. Usmjereni su na daljnju optimizaciju pogona te povećanje kapaciteta i fleksibilnosti u pogonu kave.
“To nam je važno ne samo za postojeću proizvodnju, već i za nove razvojne projekte”, objašnjava Artuković navodeći da su u prvom polugodištu investicije iznosile 17 mil. kuna, a do kraja godine planu je još 11, i to iz vlastitih izvora.
Kao posljedica snažnog pada prodaje u HoReCa kanalu zbog zatvaranja ugostiteljstva, u prvih osam mjeseci 2020. grupa Franck bilježi 4,6% posto manji volumen prodaje nego lani, s tim da je u kanalu trgovine ostvaren količinski i vrijednosni rast (2,7%).
Poput mnogih drugih, i Zagrebačka pivovara je u lanjskim rezultatima imala uporište za planove još uspješnije godine.
“Zabilježili smo sjajne rezultate, rast, održali stabilnu poziciju na tržištu te odradili niz uspješnih kampanja s našim brendovima. Uveli smo u asortiman i brojne inovacije, poput Hidre, ali i vidljivo poboljšali niz internih i eksternih procesa. Ukratko, sjajna poluga za još bolju 2020. No, situacija se s korona krizom promijenila”, navodi Miroslav Holjevac, predsjednik Uprave. Uz niz izazova prije, za vrijeme i poslije lockdowna, uspješno su se, kaže, reorganizirali.
“Pažljivo smo i kontinuirano razgovarali s dobavljačima i kupcima, ostvarili nove suradnje i trudili se ostati odgovoran partner zajednici”, poručuju.
