Do početka srpnja 2023. godine, kumulativno je na svjetskom tržištu izdano 4,2 bilijuna dolara zelenih i održivih obveznica. Samo u 2022. izdano je gotovo bilijun dolara takvih obveznica, što iznosi 860 milijardi dolara. U prvoj polovici 2023. izdano je 448 milijardi dolara zelenih i održivih obveznica, bilježeći blagi pad (-15%) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Postoji mnogo “nijansi zelene” kada se radi o obveznicama, od zelenih obveznica (Green Bonds) i obveznica s društvenim učinkom (Social Bonds) do održivih obveznica (Sustainable Bonds), obveznica povezanih s održivim poslovanjem (Sustainability-linked Bonds) i tranzicijskih obveznica (Transition Bonds).
Kod zelenih, socijalnih i održivih obveznica, primitci od izdanja su namijenjeni isključivo financiranju okolišnih ili društvenih projekata. Za obveznice povezane s održivim poslovanjem, prihodi se mogu koristiti za opću namjenu, ali se izdavatelj obvezuje na postizanje ciljeva održivosti, inače se suočava s većim troškovima kamata.
Spriječiti ‘greenwashing’
U Hrvatskoj su izdane dvije obveznice povezane s održivim poslovanjem. Prvo takvo izdanje bilo je od Meritus ulaganja, odnosno MPlus grupe, s iznosom od 40 milijuna eura u srpnju 2022. godine, s fiksnom kamatom od 4,25%. Ako tvrtka ne postigne ciljeve održivosti, suočava se s povećanjem kamate za 0,75%.
Zagrebački holding je u srpnju ove godine izdao obveznice u vrijednosti od 305 milijuna eura, po fiksnoj kamati od 4,9%. Izdanje je naišlo na veliki interes ulagača što je omogućilo povoljnije uvjete financiranja u odnosu na klasične obveznice. Ipak, izdavanje zelenih i održivih obveznica iziskuje više troškova za izdavatelja, poput pripreme i troškova ocjenjivanja od strane rejting agencija.
Primjena međunarodnih standarda (ICMA) i budućih EU Green Bond Standards koja će usklađenost s EU taksonomijom, sprječava da je riječ o ‘greenwashingu’. Dodatno, Raiffeisen Bank Hrvatska izdala je održive obveznice od 200 milijuna eura, sredstva od kojih se koriste za održive kredite. Te obveznice nisu uvrštene na burzu jer su izdane privatnim plasmanom.
Nelikvidnost je izazov na tržištu obveznica što je vidljivo iz nedostatka trgovine MPlus obveznicama i malog broja transakcija za izdanje ZG Holdinga. No, u posljednjoj transakciji cijena obveznice ZG Holdinga (kreditni rejting B) porasla je na 103, smanjujući prinos do dospijeća na 4,2%, što je manje od početnog prinosa te ispod prinosa 5-godišnjih trezorskih zapisa SAD-a (kreditni rejting AA+) koji su tada trgovali s prinosom od 4,5%. To ukazuje na specifičnost trenutka na tržištu, gdje ZG Holding ima pozitivan ‘spread’ od oko 50 baznih bodova u odnosu na usporedive hrvatske državne obveznice (kreditni rejting BBB+).
Za sada su ova izdanja bila usmjerena prema institucionalnim investitorima, no s rastom interesa građana za državnim dužničkim instrumentima, postoji prostor za širu uključenost. Države, kao što je Slovenija, već koriste ove obveznice za financiranje, a u Hrvatskoj bi to mogao biti novi trend. Iako su prinosi na obveznice atraktivniji od štednje u banci, osnovna stopa inflacije od 7,4% u listopadu 2023. premašuje prinose na obveznice i trezorske zapise, stvarajući negativne realne stope prinosa.
Neupitan financijski stup
U kontekstu globalnih ekoloških izazova i potrebe za održivim razvojem, zelene i održive obveznice predstavljaju višestruku korist. One ne samo da omogućuju financiranje projekata koji su ključni za zaštitu okoliša, prvenstveno očuvanje klime i ostalih ciljeva održivosti, već nude i financijsku atraktivnost koja nadilazi klasične investicijske instrumente.
Dosadašnja izdanja obveznica povezanih s održivim poslovanjem na Zagrebačkoj burzi izdvajaju se kao primjer uspješnog približavanja održivih financija institucionalnim ulagateljima, potvrđujući da ekološka odgovornost može biti sinergija dobrobiti za planet i profit investitora.
S pravim balansom ekološke i ekonomske odgovornosti, zelene obveznice nisu samo dobre za planet, već su i mudra financijska odluka. S obzirom na njihovu sposobnost da okupe zajednicu ulagatelja oko zajedničkog ciljeva – očuvanja okoliša i postizanja ostalih ciljeva održivosti, one će neupitno ostati jedan od stupova financijske budućnosti.
