Pet najvećih naftnih kompanija u svijetu za prošlu su godinu objavili ukupnu dobit od 196,3 milijarde dolara, što je više nego vrijednost gospodarstva većine država u svijetu.

To je bio povod da se širom svijeta opet intenziviraju ideje o potrebi dodatnog oporezivanja energetskih kompanija koje su lani snažno profitirale od visokih cijena nafte i plina uslijed izbijanja rata u Ukrajini.

Plivanje u novcu
Francuski naftni div TotalEnergies u srijedu je objavio poslovne rezultate za 2022. koji su pokazali dobit od 36,2 milijarde dolara, dvostruko više nego prošle godine. TotalEnergies se tako ovim rezultatom pridružio skupini velikih naftnih kompanija, poput Exxon Mobila, BP-a, Chevrona i Shella koji su lani ostvarili golem skok profitabilnosti što im je donijelo najvišu dobit od osnutka.

Shell je prošlog tjedna objavio rekordnih 37 milijardi dolara dobiti čime je srušio dosadašnji rekord od 28,4 milijardi dolara iz 2008. godine. Tu se posebno izdvaja Exxon Mobil koji je 2022. zaključio sa 56 milijardi dolara dobiti što je najveći profit koji je neka zapadna naftna kompanija ostvarila u povijesti. Rekordnu dobit, ali u svojoj povijesti, objavio je i britanski BP.

Kada se isključe promjene u vrijednosti zaliha, BP-ova temeljna dobit više je nego udvostručena u 2022., skočivši na 27,7 milijardi dolara, najvišu razinu otkada je osnovan, unatoč otpisu 25 milijardi dolara u Rusiji.

Prilagođena dobit prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) gotovo je udvostručena, na 60,7 milijardi dolara. Noveški Equinor izvijestio je u srijedu da je 2022. godinu zaključio s najvećom dobiti otkada je osnovan, pridruživši se nizu kompanija koje su izvijestile o rekordnim rezultatima zahvaljujući snažnom rastu cijena plina i nafte.

Equinorova neto dobit iznosila je u prošloj godini 28,7 milijardi dolara i bila je trostruko veća nego u 2021. i najviša otkada je kompanija osnovana.

Prilagođena operativna dobit udvostručena je u usporedbi s godinom ranije, poskočivši na rekordnih 74,9 milijardi dolara. Prethodni rekord iz 2008. godine iznosio je 36,2 milijarde dolara, a proizišao je iz rekordne cijene nafte iz Sjevernog mora.

Dok “plivaju” u novcu, za očekivati je da će se dobar dio te zarade preliti u džepove dioničara. Tolika dobit usred globalne energetske krize nije mogla ostati neprimjećena ni u političkim redovima. Tako se na rekordnu dobit velikih naftnih kompanija osvrnuo u utorak i američki predsjednik Joe Biden u svom govoru o stanju nacije.

Biden je kazao kako velike naftne kompanije “ulažu premalo od te dobiti” u podizanje domaće proizvodnje kako bi zadržali cijene goriva na nižim razinama. “Umjesto toga, oni koriste te rekordne profite za otkup vlastitih dionica, isplatu bonusa vodstvu kompanija te dividendi dioničarima”, kazao je Biden.

Američki predsjednik stoga je predložio da se porez na korporativne otkupe dionica poveća za četiri puta, ističući kako će unatoč tome velike naftne kompanije i dalje imati zadovoljavajuću razinu profitabilnosti.

Neopravdano i neublaženo
Agnès Callamard, generalna tajnica organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International opisala je dobit velikih naftnih kompanija kao “neopravdanu” te “neublaženu dobit”.

”Milijarde dolara dobiti tih naftnih kompanija moraju biti adekvatno oporezivane kako bi vlade mogle adekvatno odgovoriti na rastuće troškove života najranjivijih skupina stanovništva i bolje zaštititi ljudska prava usred višestrukih globalnih kriza”, kazala je Callamard, a prenosi CNBC.

Naftaši pak uzvraćaju kako je dobit važna s obzirom da su usred tranzicije na čistije energente te da bi veće oporezivanje dovelo u pitanje njihova ulaganja. Wael Sawan, izvršni direktor Shella, kazao je krajem prošloga tjedna da kompanije koje trebaju ulagati milijarde dolara, kao što trebaju naftne kompanije, traže sigurno i stabilno investicijsko okružje.

“Primjerice, porezi na ekstradobit ili ograničenja cijena jednostavnu erodiraju povjerenje u tu investicijsku stabilnost i stoga me brinu potezi u tom smjeru”, kazao je Sawan.

Prvi čovjek saudijskog Aramca, najveće energetske kompanije na svijetu, nedavno je upozorio na opasnosti pritiska na naftne kompanije kroz više poreze. U prošlomjesečnom razgovoru za CNBC Amin Nasser – na pitanje jesu li porezi na ekstraprofit loša ideja – kazao je kako nisu od pomoći u kontekstu dodatnih investicija.

Izvršni direktor BP-a Bernard Looney stao je u obranu dobiti britanskog diva podsjetivši kako je BP jedna od prvih energetskih kompanija koja je najavila da će do 2050. biti ugljično neutralna.

“Najavili smo još 8 milijardi dolara ulaganja u energetsku tranziciju u ovom desetljeću te do 8 milijardi dolara ulaganja u naftu i plin radi osiguranja energetske sigurnosti i priuštivosti”, kazao je Looney.