Britanske banke suočene su s novim valom kritika zbog niskih kamatnih stopa na štednju koje nude klijentima opterećenima inflacijom i povećanim troškovima života.

Utjecajni Odbor za financije britanskog Parlamenta pisao je “velikoj četvorki”, Barclaysu, HSBC-u, Lloydsu i NatWestu, s jednostavnim pitanjima: smatraju li da svojim stopama na štednju pružaju “fer vrijednost” i da li se iskorištava inertnost korisnika i njihova nevoljkost da promijene račun, piše Reuters.

“Budući da su kamatne stope u porastu i da se naši birači osjećaju pritisnuti rastućim cijenama, jedino je ispravno da najveće britanske banke povećaju svoje mizerne stope na štednju račune po viđenju. Sada je vrijeme za akciju”, rekla je predsjednica Odbora Harriett Baldwin.

Kritizirao i ministar
Britanske banke došle su pod baražnu vatru zakonodavaca i boraca za zaštitu potrošača budući da nisu prenijele više kamatne stope Banke Engleske na štednju. Drugim riječima, počele su naplaćivati značajno više kamatne stope na kredite, dok su se stope na štednju minimalno mijenjale u korist klijenata.

Odbor za financije 8. lipnja kritizirao je banke zbog kamata na štednju za račune s jednostavnim pristupom novcu (a vista) između 0,7 posto i 1,35 posto u vrijeme kada je središnja banka podigla ključnu stopu na 4,5 posto. Bazna stopa je 22. lipnja podignuta na 5 posto, na najvišu razinu od 2008. godine.

Prema pisanju Reutersa, ministar financija Jeremy Hunt također je prošlog tjedna rekao da su kreditori prespori u prenošenju rasta kamatnih stopa središnje banke na štednju građana i da problem treba riješiti. No, predsjednica parlamentarnog odbora ide i dalje vjerujući da banke “ne ispunjavaju svoju društvenu dužnost da potaknu klijente na štednju”.

NatWest je odbio komentirati, dok Barclays, HSBC i Lloyds nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Banke su ranije tvrdile da povećavaju stope na štednju, posebno oročenu, te su nudile raznovrsnu podršku klijentima koji se bore s povećanim troškovima života.

Glasnogovornik lobističke grupe banaka UK Finance rekao je da su stope na štednju određene nizom čimbenika, uključujući želi li netko imati trenutni pristup ili ne. “Stope štednje su porasle i uvijek potičemo ljude da traže proizvod i kamatnu stopu koja odgovara njihovim potrebama”, dodao je.

Problem za transmisiju
Odbor za financije rekao je da je također pisao regulatoru Financial Conduct Authority (FCA) pitajući jesu li banke odgovorile na pritisak koji je na njih primijenjen još u veljači i koje se mjere mogu poduzeti prema ‘dužnosti prema potrošačima’.

FCA je najavio da će do kraja mjeseca izvijestiti koliko tržište štednje podržava štediše i zatražio je od glavnih banaka da objasne opseg njihovog prijenosa kamatnih stopa.

Na isti problem nedavno je upozorio i potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos rekavši da bi podizanje kamatnih stopa u eurozoni trebalo obuhvatiti i štediše kojima bi banke trebale isplaćivati više kamate.

“Puna transmisija (monetarne politike) zahtijeva da se isplaćuje naknada (i) za štednju”, rekao je De Guindos. ECB je sredinom mjeseca ponovno podignuo ključne kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda. “Jako je važno da se monetarna politika zrcali u svim kategorijama imovine i obaveza banaka”, izjavio je de Guindos.