Nakon krize koja je smanjila potražnju, sada je glavni pokretač pada kredita banaka prodaja loših plasmana. Ukupni krediti iznosili su u svibnju 256,4 milijarde kuna, 1,2 posto manje na mjesečnoj i 3,9 posto manje na godišnjoj razini, a pad je prvenstveno posljedica prodaje plasmana, najvećim dijelom u korporativnom portfelju, navodi se u analizi Privredne banke Zagreb (PBZ).

Potonuće kredita tvrtkama

Tako je međugodišnja stopa pada kredita u svibnju ubrzala na 3,9 posto, dok je mjesec dana prije iznosila 2,6 posto, pišu analitičari te banke u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke (HNB). Krediti nefinancijskim društvima u svibnju su pritom potonuli za 4,9 posto na godišnjoj razini, uslijed prodaje dijela portfelja. Krediti za obrtna sredstva pali su za 10,4 posto, dok investicijski, nakon dvomjesečnog rasta, bilježe pad od 2,3 posto. Krediti za ostale namjene ostvarili su rast od 1,4 posto, navodi se u analizi.

Dodaje se da krediti kućanstvima u svibnju ponovo bilježe negativan trend, pad od 0,8 posto na godišnjoj razini, što je posljedica kako prodaje portfelja, tako i izraženog jačanja kune, s obzirom da je tečaj eura prema kuni bio niži za 0,9 posto na godišnjoj razini. Stambeni su krediti pali za 1,7 posto na godišnjoj razini, no pritom su kunski stambeni krediti porasli za 53,4 posto. Istovremeno se zaduženost središnje države kod banaka zadržala na znatno nižoj razini, odnosno oko 7,4 posto nižoj na godišnjoj razini.

“I dok je volumen kredita zbog čišćenja bilanci u padu, podaci o transakcijama znatno su optimističniji i pokazuju da potražnja privatnog sektora za kreditima jača, pa je tako krajem svibnja međugodišnja stopa rasta potraživanja banaka od kućanstava i nefinancijskih društava dosegnula 1,6 posto”, navodi se u analizi PBZ-a.

Sve manje štednje

Pritom je rast potraživanja banaka od nefinancijskih društava, nakon 0,7 posto u travnju, u svibnju ubrzao na 1,1 posto, dok je stopa rasta potraživanja od kućanstava nastavila uzlazni trend i dosegnula 1,9 posto. U analizi se navodi i da je rast depozita u svibnju usporio na 2,4 posto na godišnjoj razini, ponajprije zbog bitno sporijeg rasta depozita kućanstava. Ti depoziti u svibnju bilježe rast od niskih 0,3 posto na godišnjoj razini, međutim kad se isključi utjecaj promjene tečaja, rast doseže oko jedan posto.

“Povećanje depozita kućanstava je, međutim, uglavnom rezultat rasta sredstava na transakcijskim računima, dok su devizni štedni i oročeni depoziti nastavili padati, pa je krajem svibnja eurska štednja bila niža za oko 400 milijuna eura u usporedbi s krajem 2016.”, ističu analitičari PBZ-a. Dodaju i kako depoziti nefinancijskih društava nastavljaju robustan rast s početkom sezone i u svibnju bilježe međugodišnju stopu rasta od 8,5 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Što se tiče ostatka ove godine, u PBZ-u očekuju da će se nastaviti ovi trendovi, kako u pogledu kreditiranja, tako i prodaje loših kredita.“U nastavku godine očekujemo zadržavanje potražnje privatnog sektora u skladu s rastom ekonomske aktivnosti, kao i nastavak procesa prodaje i otpisa neprihodujućih potraživanja, pa procjenjujemo da će stopa rasta kredita ostati negativna i kretati se oko minus jedan posto na godišnjoj razini”, zaključuje se u analizi PBZ-a.