Na samom početku godine Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je na deviznom tržištu kupnjom 405 milijuna eura. Euri su kupljeni od banaka, čime je financijski sustav ubačeno tri milijarde kuna.

Guverner Boris Vujčić na taj se potez odlučio jer je kuna previše ojačala prema euru – tečaj je skliznuo na razinu od 7,44 kune za euro, gdje se nalazi i danas. 

Tradicionalno, kuna jača tijekom ljeta, tj. turističke sezone, kada milijuni turista u zemlju unose goleme količine deviza – pretežno eura. Zbog velikog priljeva eura ta valuta na tečajnoj listi počinje slabiti prema kuni, odnosno za manje kuna može se kupiti ista količina eura, objašnjava tportal.

Ranijih godina poslije završetka turističke sezone tečaj se vraćao u normalu jer su se stranci vratili kući, a priljev deviza u zemlju osiguravao je poglavito izvoz. Potražnja za tom valutom, što zbog štednje, što zbog otplate kredita u eurima, gotovo uvijek je ista, zbog čega u kasnoj jeseni i zimi kuna slabi. No to se nije dogodilo na kraju 2017. Kuna i dalje jača prema euru.

Kuna ne jača od jučer – od 2014. do danas u svaku smo godinu ulazili s jačim tečajem nego godinu ranije, pišu autori na Ekonomskom labu koji vodi poznati ekonomist Velimir Šonje.

Gospodarstvo se izvuklo iz teške recesije, izvoz snažno raste i osigurava dovoljan pritok eura, zbog čega centralna banka mora intervenirati ne bi li tečaj kliznuo ispod razine od 7,3 kune za euro, kao što je to priprijetilo ovog ljeta.

Takva, jača kuna dobra je za dužnike u eurima koji s manje kuna mogu vraćati svoje eurske rate. Loša je s druge strane za štediše koji namjeravaju pretvarati eure u kune i pogotovo za izvoznike koji naplaćuju u eurima, a plaće, materijal i ostale troškove plaćaju u zemlji, dakle u kunama.

U Hrvatskoj danas, upravo zbog izvoznika i dobrih rezultata prodaje u inozemstvu, imamo višak deviza. HNB u takvim uvjetima povremeno mora intervenirati otkupom eura kako bi zaustavio jačanje kune.

Kuna u bankama danas ima toliko da su kamatne stope na tržištu novca jako blizu nule. Trezorski zapisi Ministarstva financija prodaju se uz kamatu od samo 0,2 posto.

'Drugim riječima, s koliko god kuna (HNB) zatrpao financijski sustav, na deviznom tržištu se opet pojavljuje višak deviza (…) Nakon ovako snažnih kolebanja ne bi bilo čudno da se tržište još neko vrijeme malo trese dok ne pronađe svoju ravnotežu', zaključuju autori Ekonomskog laba.