Zahvaljujući znatnoj dobiti od strane valute koju je kupovala kako bi oslabila franak, Švicarska središnja banka (SNB) zabilježila je jednu od najvećih dobiti u svojoj 113 godina dugoj povijesti.
Kako prenosi Reuters, SNB je u ponedjeljak objavio da je lani ostvario dobit od 48,9 milijardi franaka zbog čega će udvostručiti isplatu središnjoj vladi i kantonima. Naime, ovo je drugi najbolji financijski rezultat u povijesti švicarske središnje banke što znači da će vlada u Bernu i kantonalne vlasti podijeliti 4, a ne 2 milijarde franaka, koliko u pravilu SNB isplaćuje.
Utišavanje kritika
Najveća dobit, točnije 40,3 milijarde franaka, ostvarena je na pozicijama u stranoj valuti što je rezultat znatnih dobitaka ostvarenih od ulaganja strane valute koju je SNB kupovao kako bi usporio jačanje franka. Osim toga, 6,9 milijardi franaka ostvareno je na zaradi od rezervi zlata dok je 2,1 milijarda franaka zarađena na pozicijama u domaćoj valuti.
Povećanje isplata središnjoj i lokalnoj vlasti omogućeno je nakon sklapanja sporazuma između SNB-a i ministarstva financija o povećanju maksimalne distribucije dobiti u slučaju velikih iznosa zarade. Prema tom sporazumu, trećina novca odlazi središnjoj vladi, a dvije trećine dijele kantoni.
Ovakav scenarij mogao bi utišati neke kritike zbog SNB-ove politike negativnih kamatnih stopa. Naime, središnja banka Švicarske uvela je najnižu kamatnu stopu na svijetu od -0,75 posto koju naplaćuje komercijalnim bankama na depozite koji prelaze određeni prag.
Tom mjerom SNB pokušava umanjiti interes investitora za švicarskim frankom. Tijekom 2019. banka je ostvarila 1,94 milijardi franaka zarade od negativnih kamata koje su postale sve nepopularnije među bankama, osiguravajućim kućama i mirovinskim fondovima. Naime, financijska industrija negativne kamatne stope doživljava kao namet na njihovo poslovanje. No, švicarske bankovne analitičare izrazito visoka dobit SNB-a ne čudi.
Savršeno okružje
“Tijekom prošle godine postojalo je savršeno okružje da SNB zarađuje novac. Prinosi na obveznice otišli su dolje što znači da se povećala vrijednost obveznica, a portfelju dionica povećana je vrijednost zbog rasta indeksa globalnih tržišta kapitala”, ističe UBS-ov ekonomist Alessandro Bee.
“Bilo je i nešto nesigurnosti na financijskim tržištima što je povećalo vrijednost SNB-ovih rezervi zlata”, dodaje taj analitičar. Unatoč povećanju isplate na 4 milijarde franaka, dioničari SNB-a dobit će 15 franaka dividende po dionici, koliki je i zakonski maksimum.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu