Sredinom svibnja u Hrvatskom saboru izglasan je Zakon o uvođenju eura u RH. Tim zakonom detaljno se propisuju svi bitni aspektni zamjene hrvatske kune eurom, kao što su pravila za preračunavanje, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje cijena i novčanih iskaza vrijednosti, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, nadzor i prekršajne odredbe, kao i prilagodba poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u euru.

Zakon će stupiti na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim dijela onih odredbi koje će stupiti na snagu samim danom uvođenja eura.

Rok za upis promjena

Zakon je pripremljen u suradnji nadležnih institucija i predstavnika industrije i potrošača, a u cilju donošenja što kvalitetnijih odredbi, uz poštivanje temeljnih načela uvođenja eura: načela zaštite potrošača, zabrane neopravdanog povećanja cijena, neprekidnosti pravnih instrumenata, učinkovitosti i ekonomičnosti te načela transparentnosti i informiranosti.

U vezi s područjem nebankarske financijske industrije, dakle sektora tržišne infrastrukture, osiguranja, investicijskih i mirovinskih društava i fondova, leasinga i faktoringa, posebna se pažnja posvetila pronalaženju što kvalitetnijih pravnih rješenja u vezi s pravilima za preračunavanje, dvojno iskazivanje cijena i novčanih iskaza vrijednosti, uvažavajući specifičnosti svakog od tih sektora, kao i pružanja svih potrebnih informacija klijentima putem općenitih i individualnih obavijesti.

U vezi s preračunavanjem vrijednosnih vlasničkih papira, tržišnu vrijednost dionica na dan uvođenja eura Zagrebačka burza će preračunavati i iskazivati u euru, a dionička društva su dužna preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice primjenom fiksnog tečaja konverzije iz kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, sukladno propisanim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

U roku od godinu dana, od dana uvođenja eura, dužna su podnijeti zahtjev registracijskom sudu za upis navedenih promjena. Dionička društva su tako dobiveni iznos istovremeno dužna uskladiti i sa zahtjevima i na način kako je to uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava.

Kada se radi o društvima s ograničenom odgovornošću ona su također obavezna preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na poslovne udjele primjenom fiksnog tečaja konverzije, uz zaokruživanje na najbliži cent, sukladno propisanim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje ali je rok za podnošenje zahtjeva registracijskom sudu za upis navedenim promjena nešto duži, odnosno do najviše tri godine od dana uvođenja eura. Također su tako dobiveni iznos dužna uskladiti i sa zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava.

U slučaju dužničkih vrijednosnih papira, preračunavanje državnih obveznica i trezorskih zapisa na dan uvođenja eura provodit će Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) sukladno odredbama iz Zakona o uvođenju eura.

Kod konverzije državnih obveznica, uvodi se (nova) nominalna vrijednost od 0,01 EUR (1 eurocent) umjesto dosadašnje vrijednosti od jedne kune, uz istovremeno povećanje količine izdanih dužničkih vrijednosnih papira, dok će se konverzija kunske nominalne vrijednosti trezorskih zapisa u eursku izvršiti dijeljenjem s fiksnim tečajem konverzije, pri čemu će se nova nominalna vrijednost jednog zapisa prikazati zaokružena na četiri decimale, primjenom matematičkih pravila zaokruživanja, a bez promjene izdane količine trezorskih zapisa.

U slučaju korporativnih obveznica predviđena je opcionalna konverzija te se ista provodi temeljem odluke skupštine imatelja obveznica i nakon toga se provodi korporativna akcija u SKDD-u. S aspekta zaštite potrošača posebno su važne odredbe u vezi s dvojnim iskazivanjem cijena i novčanih iskaza vrijednosti.

Zakonske odredbe propisuju obvezu dvojnog iskazivanja svih bitnih informacija za potrošače koji su korisnici njihovih usluga, primjerice u slučaju osiguranja dvojno se iskazuje iznos ukupne premije osiguranja u ponudi osiguranja, iznos osigurane svote odnosno osiguranog iznosa i sudjelovanja osiguranika u šteti (franšiza), iznos provizije, naknade, naplate ili drugih troškova povezanih s distribucijom proizvoda osiguranja i drugo.

Obavijesti klijentima

Kod mirovinskih fondova dvojno će se iskazivati neto vrijednost imovine mirovinskog fonda i vrijednost obračunske jedinice, kao i ukupna vrijednost imovine na osobnom računu člana fonda i sl. Ono što je bitno napomenuti je da obveza dvojnog iskazivanja započinje 5. rujna ove godine i traje do 31. prosinca 2023. godine.

No, moguće je i dodatno dobrovoljno dvojno iskazivanje koje može početi i ranije, već od dana stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura, odnosno od prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU kada će već biti donesena i uredba s utvrđenim fiksnim tečajem konverzije.

Svi će klijenti od strane pružatelja financijskih usluga biti obavješteni o svim bitnim elementima preračunavanja i to: putem općenite obavijesti tri mjeseca prije dana uvođenja eura te detaljnom, individualnom obavijesti 30 dana nakon uvođenja eura. Dok će općenita obavijest sadržavati informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedinu kategoriju članova ili klijenata, individualna obavijest će sadržavati informaciju o individualnom stanju za pojedinog klijenta, sa svim potrebnim dodatnim informacijama.

Sve ove promjene iziskivale su pravovremene i kvalitetne pripreme od strane nebankarske financijske industrije i prateće troškove za provedbu svih potrebnih prilagodba, od troškova provedbe konverzije, koji su ujedno i najviši troškovi industrije budući uključuju i potrebne ICT promjene, do troškova vezanih uz dvojno iskazivanje cijena, regulatorno – izvještajne troškove, troškove obavještavanja klijenata i dr.

Vezano uz potrošače bitno je navesti kako će se provesti i javna edukativno – informativna kampanja kako bi se sve klijente financijskih usluga pravovremeno informiralo o nadolazećim promjenama uslijed uvođenja eura i pojasnilo kako, primjerice, neće doći do izmjene pravnih ugovora, već će se svi iznosi ugovoreni u kunama smatrati odgovarajućim iznosom u eurima, a sve isplate/uplate koje proizlaze iz ugovornog odnosa izvršavat će se u eurima, u skladu sa Zakonom o uvođenju eura.

Ako sada sagledamo iz aspekta nebankarske financijske industrije najveći pozitivni učinci od ulaska u eurozonu očekuju se u vezi sa smanjenjem izloženosti tečajnom riziku. Također, očekuje se povećanje interesa inozemnih ulagatelja za investicije u Hrvatskoj, odnosno proširenje baze investitora uz bolji kreditni rejting, smanjenje troška zaduživanja i javnog i korporativnog sektora, povećanje prinosa fondova, kao i rast obujma trgovanja na uređenom tržištu/multilateralnoj trgovinskoj platformi.

Uvođenjem eura prestaje valutni rizik za investitore iz eurozone kao i potreba konverzije prilikom stjecanja i otpuštanja vrijednosnih papira kojima se trguje na uređenom tržištu te korištenje (i plaćanje) zaštita od valutnog rizika. Sve to će doprinijeti potencijalno većem ulaganju odnosno povećanju broja transakcija a očekuje se i veća prisutnost fintech kompanija u RH.

Također priključenjem paneuropskoj platformi T2S-u olakšat će se prekogranična namira i hrvatska tržišna infrastruktura će se uskladiti s europskim standardima, što dodatno olakšava trgovinu i potiče ulaganja.

* Autorica je glavna savjetnica Sektora za harmonizaciju propisa i međunarodnu suradnju, Hanfa