S obzirom da dolazi sa siromašnog istoka Europe, Kristalina Georgijeva, kandidatkinja za novu šeficu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bolje će razumjeti probleme rastućih zemalja, smatraju ekonomski analitičari.

Nakon 14 sati razgovora i glasovanja, krajem prošloga tjedna bugarska ekonomistica pobijedila je bivšeg nizozemskog ministra financija Jeroena Dijsselbloema i postala europski kandidat za predsjednicu MMF-a. Njezina kandidatura za nasljednicu Christine Lagarde u europskom se tisku ocjenjuje kao pobjeda struje koju predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron s obzirom da je Njemačka podržala Dijsselbloema.

Kristalina Georgijeva magistrirala je političku ekonomiju i ima doktorat iz ekonomskih znanosti sofijskog sveučilišta na kojem je od 1977. do 1993. bila profesorica.

Potom odlazi u Svjetsku banku gdje se uspinje do pozicije potpredsjednice te institucije, da bi 2010. postala povjerenica za međunarodnu suradnju u Europskoj komisiji, a kasnije i potpredsjednica za proračun. U Bruxellesu ostaje do 2016., a godinu kasnije vraća se u Svjetsku banku gdje preuzima dužnost izvršne direktorice, a kratko i privremene predsjednice te institucije.

Simeon Djankov, nekadašnji bugarski ministar financija koji je sa Georgijevom zajedno radio u Komisiji i Svjetskoj banci ističe kako joj iskustvo predstavljanja Svjetske banke na skupovima svjetskih lidera poput G7 i G20 daje “globalnu prisutnost”.

“Njezina je prednost nad ostalim kandidatima iskustvo u zemljama poput Ruande, Indonezije ili Hondurasa”, dodao je Djankov za Financial Times. Međutim, Kristalina Georgijeva bit će prva šefica MMF-a koja ne dolazi iz zapadne Europe.

Simeon Djankov ističe kako živjeti u teškim ekonomskim vremenima znači razumjeti ne samo rješenja već i društvenu cijenu krize.

Kroničari MMF-a smatraju da će Georgijeva vjerojatno nastaviti s politikom Christine Lagarde usmjerenom na smanjivanje nejednakosti te utjecaja klimatskih promjena. No, promatrači ističu i kako Georgijeva nema toliko iskustva u financijama kao Lagarde.