Niti tjedan dana od propasti dviju američkih “regionalnih” banaka, Silicon Valley (SVB) i Signature, s ove strane Atlantika buknula je kriza u Credit Suisseu. Za razliku od američkog dvojca, Credit Suisse nosi atribut globalne sistemski važne banke, pa je središnja banka Švicarske već jučer ujutro, a nakon sveopće rasprodaje dionica dan prije, potvrdila da će banci pomoći otvaranjem kreditne linije od gotovo 54 milijarde dolara.

Tržišta su jučer odreagirala na tu umirujuću poruku, ali njome nije posve utišana zabrinutost u pogledu zdravlja financijskog sustava i mogućnosti da u dogledno vrijeme možda posrne još neka sistemski važna banka.

“Problemi u Credit Suisseu uvelike su drugačiji od onih koji su srušili SVB nekoliko dana prije. Ali služe kao podsjetnik da kako kamatne stope rastu, ranjivosti vrebaju financijski sustav”, komentirao je jučer glavni ekonomist Capital Economist grupe Neil Shearing.

Udarac saudijskih ulagača

Sve su oči usmjerene na Credit Suisse, golemu švicarsku banku koja se našla u novim problemima

čeka se odluka o kamatama

Je li bankarski sustav spašen? ‘Sve su oči sad trenutno uprte u Frankfurt, odnosno u ECB’

Politika kamatnih stopa monetarnih vlasti izravniji je pečat imala u posrnuću SVB-a, zbog velike izloženosti državnim obveznicama s jedne strane i specifičnoj strukturi depozita. U Credit Suisseu problemi su bili druge naravi i tinjali su duže, a krah SVB-a je prema mnogim ocjenama samo bio okidač.

Ipak, kriza tih banaka pokrenula je i spekulacije o tome hoće li svjetski najutjecajnije centralne banke, u prvom redu Fed i Europska središnja banka, ipak usporiti ili ranije prikočiti rast referentnih kamatnjaka.

Kalendar sjednica “htio je” da Europska središnja banka prva obznani sljedeći korak i odašilje poruke glede svoje daljnje monetarne politike.

Ukratko, na jučer održanoj sjednici Upravno vijeće ESB-a odlučilo je ostati pri već ranije naznačenom planu o povećanja triju ključnih kamatnih stopa za 50 baznih bodova u ožujku. To se objašnjava predviđanjem da će “inflacija predugo ostati pretjerano visoka” i odlučnošću u poduzimanju koraka za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od dva posto.

Bez drame

Što će biti s ulaganjem u narodne obveznice?

U obrazloženju se, kao i ranije, naglašava kako je “zbog povećane neizvjesnosti iznimno važan pristup zasnovan na podacima”. Njega Upravno vijeće primjenjuje u donošenju odluka o ključnim kamatnim stopama i u skladu s njim te odluke ovise o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i djelotvornosti transmisije monetarne politike, podcrtavaju.

“Predviđa se da će inflacija predugo ostati previsoka”, rekla je predsjednica Christine Lagarde na konferenciji za novinare. U ESB-u usto ističu i da pomno prate trenutačne tržišne napetosti te da su spremni poduzeti mjere potrebne kako bi očuvalo stabilnost cijena i financijsku stabilnost u europodručju.

U svjetlu recentnih primjera krize švicarske megabanke koja se nadovezala na bankrot SVB-a s druge strane Atlantika, svojevrsna poruka ESB-a mogla bi se iščitati u ocjeni da je “bankarski sektor europodručja otporan jer ima dobre kapitalne i likvidnosne pozicije” te da “ESB raspolaže instrumentima politike kojima može pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe i očuvati neometanu transmisiju monetarne politike”.

Uoči konferencije za tisak nakon sastanka Uporavnog vijeća neki analitičari isticali su kako će u svemu biti važna i prateća retorika. Tako je glavni ekonomist Capital Economicsa Shearing kazao kako Christine Lagarde treba uvjeriti ulagače da nijedna velika europska banka eurozone nije u istoj poziciji kao Credit Suisse i, što je još važnije, da institucije eurozone imaju nedvosmislenu potporu ECB-a. Je li predanost ulozi zajmodavca u krajnjoj instanci dovoljno jasno naznačena, pokazat će se kroz nervozu ili umirenje tržišta.

Kamatne stope za glavne operacije refinanciranja dižu se od idućeg tjedna na 3,50%/Reuters

Na domaćem terenu
Kako bilo, prioritetna briga za ESB i dalje je kroćenje inflacije. S povećanjima ključnih kamatnjaka on je krenuo kasnije odnosno manje agresivno nego Fed, a s najnovijim korakom od 50 baznih bodova kamatne stope za glavne operacije refinanciranja dižu se od idućeg tjedna na 3,50%, za posudbe na kraju dana na 3,75% te na novčane depozite na 3 posto.

S obzirom na dnevne viškove likvidnosti u domaćem bankarskom sektoru, bankama u Hrvatskoj najnovija odluka zacijelo nije mrska. Ti su viškovi, naime, i prije pristupanja eurozonu bili visoki, a s regulatornim rasterećenjem pri ulasku u euro područje bankama su se oslobodili i golemi dodatni iznosi pričuva.

U kontekstu otpornosti bankarskog sektora, pak, hrvatske banke imaju i znatno iznadprosječnu kapitaliziranost. I nakon što se stopa ukupnoga kapitala lani u odnosu na kraj 2021., smanjila, ona je na kraju prošle bila na i dalje veoma visokih 24,6 posto (godinu prije gotovo 26%). Usto, sve kreditne institucije kod nas imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.

Kad je riječ o borbi protiv inflacije, mnogi će ekonomisti reći kako je rijetko koja dezinflacija unazad x desetljeća prošla bez blaže ili jače recesije. S tim u vezi, nove makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a dovršene su početkom ožujka, prije pojave novih napetosti na financijskim tržištima. Te napetosti nameću dodatnu neizvjesnost u vezi s procjenama inflacije i rasta u osnovnom scenariju.

Prognoze ESB-a
A već u njemu su predviđanja bila revidirana naniže, u prvom redu zbog manjeg doprinosa cijena energije u odnosu na prethodna očekivanja. Stručnjaci ESB a sada predviđaju da će inflacija u ovoj godini u prosjeku iznositi 5,3 posto, a za iduću se očekuje usporavanje na 2,9 posto.

Temeljni cjenovni pritisci, međutim, i dalje su snažni. Inflacija bez energije i hrane nastavila je rasti u veljači, a u ESB u računaju da će u prosjeku za 2023. iznositi 4,6 posto, što je više nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca.

Dogodine bi se temeljna inflacija trebala smanjiti na 2,5 posto, a sa slabljenjem pritisaka na rast proizišlih iz prošlih šokova na strani ponude i ponovnog otvaranja gospodarstva te povećanjem nepovoljnog utjecaja pooštravanja monetarne politike na potražnju u 2025. bi se trebala svesti na 2,2 posto.