Ministar državne imovine Goran Marić prozvao je, nakon analize potrošnje u 48 državnih tvrtki i institucija i Hrvatsku poštansku banku – za rastrošnost, uz istodobni iskazani gubitak. Upravo su objavljeni i polugodišnji rezultati poslovanja HPB-a s čijim smo predsjednikom uprave Tomislavom Vuićem razgovarali o optužbama i ostalim aktualnostima.

Ministar Marić predbacio vam je isplatu bonusa i potrošnju na reklame. Navodi da je od 32 milijuna kuna bonusa isplaćenih u državnim tvrtkama u proteklih sedam godina, u HPB-u isplaćeno 70 posto. Što imate reći u obranu banke?
Mislim da ne treba moju obranu, HPB je dobra banka koja sve brže raste i napreduje. Navedeni bonusi i otpremnine su isplaćivani prethodnoj upravi za razdoblje od 2010. do 2014. godine. Sadašnjoj upravi koja je došla krajem 2014. nije isplaćena niti kuna bonusa. Na tržištu nema poslovanja bez ulaganja u marketing. Jedna je stvar je li Hrvatko nekome simpatičan ili ne i je li švicarski bend u razrušenom Obrovcu prikladan za banku (ja volim obje reklame), ali investicije i rezultati su mjerljivi. S obzirom na izdvojene iznose, analiziramo podatke, uključujući vanjska istraživanja. Po GfK-u koji koristi većina banaka, prepoznatljivost HPB brenda stalno raste, kao i zamijećenost reklama.  Kad dodamo veliki priljev novih klijenata, tržišni rast, da smo po tom istraživanju broj jedan po zadovoljstvu klijenata poslovnicom kao i povjerenju u svoju banku, rezultatom moramo biti zadovoljni. Prema podacima agencije AGB Nielsen, po visini investicije na TV oglašavanje tijekom 2016. smo na 8. mjestu od 11 aktivnih oglašivača u branši, ali po cijeni priloga viđenog od ciljane skupine smo na 1. mjestu, plaćamo najmanje. Ove se brojke mogu tumačiti različito, ali po meni, razgovor može ići u smjeru tko je i je li netko od nas bolji, a nikako da smo neodgovorni ili neprofesionalni. Slika o HPB-u puno je bolja nego u prošlosti i to je rezultat rada svih zaposlenika, kvalitete i cijene proizvoda, ali i marketinga i komunikacije. Iznosi koje izdvajamo su u okviru uobičajenih za branšu, uključuju i donacije i sponzorstva koji su primjereni.  Koliko znamo, konkurencija kojoj uzimamo i tržište i klijente izdvaja više.Javnost treba znati podatke o poslovanju poduzeća u državnom ili većinskom vlasništvu države. Podržavamo transparentnost i napore Ministarstva državne imovine da prikupi podatke. Objektivniju sliku o stanju poduzeća pružaju podaci od prošle ili posljednje dvije godine. Zbroj sedmogodišnjih podataka i nedostatak detaljnije analize mogu dovesti do nerealne slike i navesti na krive zaključke.

Mislite li da bi izjave ministra mogle imati veze s planovima promjene uprave HPB-a, o čemu se povremeno priča još od proteklih smjena vlasti?
Ne mislim i nikako ne bih želio vjerovati u to. Jedina preostala veća banka u hrvatskom i to pretežno državnom vlasništvu, i njeno poslovanje, ne bi se smjeli ugrožavati tek zbog želje za kadrovskom promjenom. Naš je primjer, imajući u vidu osjetljivost bankarskog sektora, još ozbiljniji jer smo na službenom tržištu burze sa započetim procesom dokapitalizacije i informacije o HPB-u su osjetljive, utječu i na vrijednost i na poslovanje banke.

Upravo ste objavili rezultate, iskazali ste 64,5 milijuna kuna gubitka…
U posljednje dvije godine HPB je ostvario rekordnu dobit, 2015. 123 milijuna kuna, a 2016. 188 milijuna, značajan tržišni rast i akvizirao 65 tisuća klijenata u građanstvu i 2000 u gospodarstvu. U 2017. dobit će biti smanjena zbog značajnih rezervacija za Agrokor i povezana društva koje su u prvom polugodištu dovele do gubitka.

Kakvi su vam ostali pokazatelji poslovanja?
Dobri, HPB danas ima više od 630 tisuća klijenata, a novi koje smo privukli prošle godine snažno pridonose porastu temeljnih prihoda banke tijekom 2017. – neto kamate rasle su 7,3 posto u prvom polugodištu, neto naknade 6,5 posto i na najvišoj su razini za prvo polugodište u posljednjih sedam godina. Naši tržišni udjeli rastu u svim relevantnim kategorijama bilance koliko nam dopušta kapitalna pozicija.

Možemo li sumirati tih zadnjih sedam godina o kojima govori ministar Marić? Koliko je HPB ostvario akumulirane dobiti, a koliki je ukupni minus? I rezultat kad se to dvoje "prebije"?
Ostvarili smo 311 milijuna kuna dobiti u posljednje dvije godine, nasuprot osjetno manjoj dobiti do 2014. u kojoj je zabilježen gubitak od 635 milijuna kuna. Ukupno je to oko nule, no pitanje je što se iz zbirnih podatka za sedam godina vidi ili postiže. Veliki gubitak iskazan 2014. rezultat je kredita odobravanih od 2004. do 2009., neki od njih su još predmet pravosudnih postupaka. Taj gubitak nije slika današnjeg HPB-a koji je prošao temeljite organizacijske, kadrovske i promjene u korporativnom upravljanju. On bi trebao biti podsjetnik da se, pogotovo u bankarstvu, mora jako voditi računa kome se povjerava upravljanje i kontrolira li se rad sa znanjem i razumijevanjem. Rezervacije za Agrokor u prvoj polovici 2017. nisu ni slične ovom gubitku, a na sreću smo u protekle dvije godine za više od 50 posto smanjili izloženost koncernu i povezanim društvima.

Gori vam pod nogama za dokapitalizaciju, još ste lani dosegnuli granice rasta s ovom razinom kapitala. Jeste li s vlasnikom dogovorili kad bi mogla uslijediti? Od koga očekujete novac – hoće li ponovo "u igri" biti mirovinci, neki pojedinačni investitori…?
Gori nam u smislu da nas kapitalna adekvatnost od druge polovice prošle godine ograničava u daljnjem rastu, prihodima i uzimanju tržišta konkurenciji. Banka može raditi i s ovom razinom kapitala, ali bi to značilo da aktivu moramo smanjiti. S obzirom na konkurenciju, bankarsku i nebankarsku, i na srednjoročno očekivan pad marži, takvo će ograničenje dovesti do stagnacije, a onda i do smanjenja vrijednosti banke zbog nemogućnosti investiranja u znanje, nove tehnologije i praćenja sve većih troškova koje nam nameće regulativa. Ima prostora i za manje banke kao što je HPB, ali moraju biti brže, efikasnije i bolje nego velike. Ipak bankarstvo funkcionira po zakonu velikih brojeva i volumena. Potencijalni investitori mogu biti razni, a svakako očekujemo da će biti zainteresirani i postojeći dioničari. Proces bi trebao završiti tijekom ove godine. 

Bez rezervacija dobit bi bila 100 mil. kn

Može li se gubitak posve pripisati plasmanima Agrokoru i povezanim osobama i kad očekujete ponovno poslovanje s dobiti?
U najvećoj mjeri da, šestomjesečni rezultat je obilježen rezervacijama za Agrokor i povezana društva, bez njih bi HPB imao dobit prije poreza 122 milijuna kuna i neto 100 milijuna. Mi smo dobra banka s još boljim potencijalom i puno radimo kako bismo bili bolji i klijentima i dioničarima, to se vidi i vidjet će se u rezultatu.