Europsko tržište rabljenih automobila nije transparentno. Drugim riječima, mnoga vozila imaju vraćenu kilometražu i skrivena oštećenja. Iako se situacija razlikuje od države do države, pomalo šokantna je informacija da kupci širom kontinenta svake godine gube milijune eura zbog prevara.

Najnovije istraživanje carVerticala, tvrtke koja se bavi obradom podataka o automobilima, otkrilo je države u kojima je kupovina rabljenog automobila najriskantnija.

Pod nazivom Indeks transparentnosti tržišta, istraživanje rangira države koristeći nekoliko podataka u određivanju onih najtransparentnijih. Čini se da je situacija u Hrvatskoj blago ispod prosjeka i prati trendove u drugim državama središnje i istočne Europe.

Hrvatska na 15. mjestu

Od 25 država obuhvaćenih Indeksom transparentnosti tržišta, Hrvatska je zauzela 15. mjesto. To znači da je 3,5 posto svih vozila provjerenih na carVerticalu u Hrvatskoj imalo vraćenu kilometražu. To Hrvatsku stavlja na visoko 6. mjesto na ovoj ljestvici.

Iako se čini da je riječ o padu u odnosu na prethodnu godinu, ovaj je rezultat i posljedica novih i sofisticiranijih metoda koje platforma koristi u identificiranju prevara.

Broj kilometara na rabljenim automobilima u Hrvatskoj u prosjeku je promijenjen za 70.439 km. Na primjer, ako je originalna kilometraža vozila 200.000 km, prevaranti bi je mogli promijeniti na 130.000 km kako bi taj automobil prodali za više novca. Hrvatska je prema broju vraćenih kilometara na 7. mjestu na ovom istraživanju.

Što se tiče nesreća, 57,1 posto automobila u Hrvatskoj pretrpjelo je manja ili veća oštećenja, s prosječnom vrijednosti štete od 4.092 eura, što nas stavlja na 19. mjesto.

U Hrvatskoj, 68,2 posto automobila dolazi iz drugih država (17. na ukupnoj ljestvici), a prosječna starost vozila provjerenog na carVerticalu je 8,2 godine, što znači da su takvi automobili već izgubili značajan dio svoje vrijednosti i mogu potaknuti prijestupnike da promijene kilometražu i povećaju traženu cijenu. No ipak, ovo nas stavlja na visoko drugo mjesto, odmah iza Slovenije, što znači da se u drugim zemljama pregledavaju dosta stariji automobili.

Kako stoje susjedi?

Kad smo kod Slovenije, recimo da je ona na 7. mjestu na Indeksu transparentnosti tržišta. Ondje je 3,68 posto provjerenih automobila ima vraćenu kilometražu, dok ih je 30,66 posto bilo oštećeno. Postotak uvezenih rabljenih automobila je sličan, odnosno iznosi 64,32 posto, a prosječna starost provjeravanih vozila je 8,03 godine.

U susjednoj Mađarskoj, koja je na 17. mjestu, 6,1 posto automobila imalo je vraćenu kilometražu, a 56,7 posto ih je bilo oštećeno. Međutim, udio uvezenih vozila nešto je niži (47,8 posto), što sugerira da je manja vjerojatnost da će Mađari kupiti vozilo s upitnom poviješću. Srbija je na 18. mjestu s 5,3 posto vozila s vraćenim kilometrima i 37,9 posto oštećenih automobila, Rumunjska je 21. sa 7,8 posto vozila s vraćenom kilometražom i 59,1 posto oštećenih.

Najtransparentnija država u istraživanju je Ujedinjeno Kraljevstvo. Budući da Britanci nisu zainteresirani za automobile kojima je volan na lijevoj strani i koji dominiraju kontinentalnom Europom, stopa uvoza vrlo je niska (2,2 posto), što je izravno povezano s manjim brojem prevara na tržištu rabljenih automobila.

UK ima 2,7 posto automobila s vraćenom kilometražom, Njemačka 3,4 posto, Švicarska 2,4 posto, Danska 4,1 posto, a Francuska 3,3 posto, što je značajno bolji rezultat nego u drugim dijelovima Europe. Sve ove države imaju niske stope uvoza, a Francuska je među njima najveći uvoznik (45,4 posto).

“Zapadna tržišta i skandinavske zemlje generalno su transparentniji od država istočne Europe, uglavnom zbog strožih zakona, manje uvezenih rabljenih automobila i većeg BDP-a po glavi stanovnika. Države s jačim ekonomijama obično imaju mlađe vozne parkove i manje prevara jer se manje kupaca odlučuje za jeftinija vozila”, kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobile i voditelj komunikacija u carVerticalu.

Srednjoeuropske države kao što su Slovačka i Češka nalaze se u sredini Indeksa transparentnosti tržišta – ondje je vraćanje kilometraže češće nego u zapadnoj Europi, a visoke su i stope uvoza.

Izvor automobilskih prevara

Ukrajina, Latvija, Litva, Estonija, Rumunjska i Poljska najmanje su transparentna tržišta među svim ispitanim zemljama.

“Stope prevara u ovoj regiji povezane su s većim brojem uvezenih automobila jer se podatci o automobilima često izgube tijekom prekograničnih transakcija. Upitna je kvaliteta popravaka, a udio oštećenih vozila viši je od prosjeka. Također, što se tiče zakona o sprječavanju prevara, neke države ne čine dovoljno kako bi zaštitile javni interes”, pojašnjava Buzelis.

Najgora je situacija u Ukrajini, gdje 8,5 posto automobila ima vraćenu kilometražu, a 49,7 posto ih je oštećeno. Međutim, Ukrajina ima jednu od najviših stopa uvoza u Europi – 82,4 posto.

Litva, Rumunjska i Poljska također imaju velik broj uvezenih automobila: 75,7 posto, 66 posto i 59,8 posto. Što se tiče oštećenja i vraćenih kilometara, u Litvi je 57,6 posto svih vozila oštećeno, a 8,3 posto ima vraćenu kilometražu. U Rumunjskoj je 59,1 posto oštećenih vozila i 7,8 posto s vraćenom kilometražom, dok Poljska ima 65,8 posto oštećenih i 4,9 posto vozila s vraćenom kilometražom.

Kako je računat indeks transparentnosti tržišta?

Istraživanje carVerticala provjerilo je stvarna izvješća o povijesti automobila koja su zatražili korisnici platforme između listopada 2022. i rujna 2023. Rezultati se temelje na šest čimbenika:

● postotak automobila s vraćenom kilometražom

● prosječna vrijednost skinutih kilometara na brojaču

● postotak oštećenih vozila

● prosječna vrijednost oštećenja

● udio uvezenih rabljenih automobila

● prosječna starost automobila provjerenih automobila.

Matas Buzelis, voditelj komunikacija u carVerticalu, objašnjava da obrada milijuna provjera povijesti automobila omogućava tvrtki da uoči trendove, informacije i prognoze na tržištima rabljenih automobila.