U idućih pet godina jedini izvor smanjenja javnog duga bit će prihodi od prodaje državne imovine, naglasio je za prošlotjedne Vladine rasprave o monetizaciji autocesta i zakonu o upravljanju državnom imovinom ministar financija Slavko Linić.
Uz Croatia osiguranje, prva na redu za prodaju je Hrvatska poštanska banka. Odluka o raspisivanju natječaja pitanje je dana, a upravo zbog proračunskog deficita i razine duga gotovo je sigurno da u prodaju neće tek natpolovični paket od 51 posto, što je bio prvotni plan, već cijela banka. Točnije, sve dionice koje su u vlasništvu države neposredno (preko AUDIO-a koji upravlja i s 20% dionica HZMO-a) ili posredno (preko Hrvatske pošte koja drži 27,5 posto). A to je ukupno 99 posto.
4,4posto
bankarskog tržišta dobit će budući vlasnik Hrvatske poštanske banke
Ovisi tko procjenjuje
Nepravomoćna presuda u kolektivnoj tužbi protiv banaka nije baš najsretniji ambijent za takve transakcije, ali sreća u nesreći je da HPB gotovo jedina među većim bankama nema hipoteku kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima jer ih nikad nije odobravala. Koliko bi novca ta prodaja mogla donijeti, procjene zasad više nalikuju okladama. Kreću se od samo 800-injak milijuna kuna pa do dvije milijarde, ovisno o tome tko ih iznosi. Što su 'procjenitelji' bliže nekom od potencijalnih kupaca ili konkurenata, a neki od tihih kandidata već posluju na našem tržištu, to su u ovoj fazi niže njihove prognoze o prodajnim multiplikatorima poput cijene u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost (P/BV). U slučaju HPB-a ona danas iznosi oko 1,5 milijardi kuna (1,46 milijardi bila je na kraju ožujka). Upravo oko knjigovodstvene vrijednosti u novije se vrijeme na burzama u prosjeku trguju dionice banaka srednje i istočne Europe, s tim da su odstupanja u oba smjera isto velika, od najnižih 0,4 pa do 1,5-2 knjigovodstvene vrijednosti, koliko postižu tek neke banke na propulzivnijim tržištima Turske i Poljske. Preuzimanja, međutim, obično nose neku premiju na većinski paket dionica te na tzv. strateški položaj na tržištu.
U slučaju HPB-a to znači 4,4 posto tržišnog udjela te svaki sedmi stanovnik Hrvatske s računom u banci. Ako je suditi prema prosjeku cijena uz koje su se u posljednjih godinu dana u srednjoj i istočnoj Europi realizirala preuzimanja (isključujući ekstreme), vrijednost banke mogla bi dosegnuti 1,8 do 2 milijarde kuna. To, naime, predstavlja nešto više od 1,3 knjigovodstvene vrijednosti, što je u tom razdoblju bilo prosječno vrednovanje kod preuzimanja u regiji SIE. Nasuprot tome, dio domaćih financijaša reći će da bankarski sektor nije baš 'in' na M&A tržištu, jer ni potencijal rasta bankarskog sektora srednjoročno nije osobit. U najnovijim prognozama za bankarski sektor srednje i istočne Europe analitičari austrijskog RBI-a Hrvatskoj do 2017. npr. predviđaju prosječnu godišnju stopu rasta kredita od 1,2 posto, što je osjetno sporije nego u ostatku regije (samo Sloveniji se predviđa sporiji rast kredita). Tako najniže procjene vrednovanja HPB-a koje su se posljednjih tjedana mogle čuti u financijskim krugovima govore i o škrtih 0,6 BV, što bi graničilo s 'daj što daš' prodajom. Uz već dosegnutu razinu godišnje neto dobiti banke (stotinjak milijuna kuna) to bi sugeriralo dvoznamenkastu stopu povrata i vraćanje uloženog za samo šest-sedam godina. Takve povrate danas nosi malo koji legalni biznis, i uz takav ishod natječaja Vlada bi se našla u nezgodnoj situaciji.
Vapi za nedužničkim prihodima, a pitanje prodaje posljednje veće banke u državnom, odnosno domaćem vlasništvu je i mimo "jeftine prodaje" politički zapaljiva tema. To prije što su iznadprosječni trendni pokazatelji za Poštansku već potaknuli propitivanja njene prodaje uz istodobno upumpavanje nekoliko stotina milijuna kuna javnog novca u gubitaške Croatia banku (drugu preostalu u vlasništvu države) te posredno (preko FGS-a) Centar banku, privatnu banku također bremenitu problemima. "Ako strateški investitori kroz natječaj daju tako niske ponude, bolje je da se dionice HPB-a ponude domaćim građanima i investitorima u javnoj ponudi pa neka oni zarade na njima", kaže jedan burzovni igrač.
635.000 računa kao mamac
Interesenata bi ipak trebalo biti. Jedan od glavnih aduta je baza klijenata HPB-a; uz više od 9000 tvrtki tu je i 635.000 građana klijenata. Proteklih je godina dosta se napravilo na restrukturiranju, pa se i uz znatna izdvajanja rezervacija za dubiozne plasmane iz ranijih godina ostvaruje solidna dobit i stope povrata. Od 2009. banka je izdvojila gotovo milijardu kuna rezervacija. Još uvijek je, doduše, udjel problematičnih kredita iznad tržišnog prosjeka (23 posto), ali usporedo s povećanjem operativne dobiti pokrivenost tzv. B i C kategorije kredita se iz godine u godinu povećava. Racionalizacija se očituje i u trogodišnjem nizu smanjenja omjera operativnih troškova i prihoda (C/I), pemda s lani dosegnutih 64 posto još uvijek ipak nije sustignuta razina troškovne efikasnosti sustava. Istodobno, brži je rast aktive u odnosu na sustav u tri godine rezultirao povećanjem tržišnog udjela sa 3,6 na 4,4 posto. Suprotno trendu na razini sustava lani su joj krediti porasli 12,7 posto (nasuprot padu tržišta od 2,2 posto).
I kod depozita je slično; rast od 5,3 posto prema 2,2 posto pada. Dok je bankarski sektor u cjelini lani ostvario manje od pet posto povrata na kapital, kod HPB-a je ROAE iznosio 7 posto. Procjenjuje se da bi taj potencijal naročito mogao biti zanimljiv stranim bankama poput ruske Sberbanke ili turskog Eksen Holdinga, vlasnika Kentbanka, koji su relativno novi igrači na ovom tržištu, a ušli su na njega s niskim startom koji organskim rastom teško mogu zadovoljiti njihove ambicije. No, ne treba isključiti i neka imena s tih tržišta koja zasad nisu prisutna na našoj bankarskoj sceni. Već dulje vrijeme, pak, za izgledne interesente slove i mađarski OTP, ali i austrijska Erste banka.
Ruske banke osvajaju regiju
Zapadne banke više prodaju nego kupuju
U posljednjih godinu dana na bankarskom tržištu srednje i istočne Europe kupnjama su prednjačile ruske banke (Sberbank, Alfa) dok su zapadnoeuropske s regionalnom orijentacijom više prodavale nego kupovale. UniCredit je dogovorio prodaju podružnice u Kazahstanu, a prodao je i 9% poljske Pekao banke (po 1,75 BV). Erste se povukao iz Ukrajine. KBC je u izlaznoj strategiji u više zemalja – od Slovenije (NLB) do Poljske (BZ WBK) i Srbije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Da su susjedi prodali svoje banke, ne bi imali financijsku krizu uz loše plasmane. Država nije dobar gospodar.
Uključite se u raspravu