Hrvatski građani imali su rok do kraja lipnja da svoja ranija odobrena prešutna prekoračenja po tekućem računu zamijene dopuštenima. To je učinilo više od milijun građana, odnosno njih 58 posto prihvatilo je ponude bankama koje su im stigle.

Od onih koji su taj tip prekoračenja ugovorili, njih 450 tisuća doista je i koristilo svoje ugovoreno prekoračenje, stoji u priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB).

Dosad je, naime, polovina građana po svom tekućem računu u banci imala dozvoljeni ‘minus’, odnosno prekoračenje. Najveći broj klijenata koristio je upravo prešutno prekoračenje koje nosi najveću kamatnu stopu.

Vraćanje u ratama
Nakon što je priča o problematičnim minusima prinudno privedena kraju, zahvaljujući Memorandumu s bankama, samo je manji broj kreditora u ponudi zadržao prešutno prekoračenje, no važno je naglasiti kako ono sada može biti najviše u iznosu prosječnog mjesečnog primanja. Iz HNB-a objašnjavaju da ako netko ode u ‘minus’ veći od tog iznosa razliku će morati vratiti i to u 12 mjesečnih rata.

Takvi prešutni krediti više neće primjenjivati ograničenje cijene u obliku maksimalne efektivne kamatne stope pa stoga mogu biti poprilično skuplja varijanta od dopuštenih prekoračenja. Ubuduće, građani će dopušteno prekoračenje ugovarati tako da prema vlastitim potrebama podnesu zahtjev, a banke će ga obrađivati u skladu sa svojom poslovnom politikom.

“U svrhu provedbe Memoranduma, banke su već u rujnu 2022. godine snizile kamatne stope po odobrenim prešutno prihvaćenim prekoračenjima kako bi se uskladile s ograničenjem efektivne kamatne stope na dopuštena prekoračenja dok su u lipnju 2023. godine potrošačima koji su imali odobrena prešutna prekoračenja poslale ponudu za ugovaranje dopuštenog prekoračenja i to u istom iznosu u kojem im je odobreno postojeće prešutno prekoračenje”, poručuju iz HNB-a.

Bolje za potrošače
Podsjetimo, cilj sporazuma Vlade, HNB-a i 13 banaka koje su odobravale prešutne ‘minuse’ bio je unaprijediti položaj potrošača koji koriste takva zaduženja po svojim tekućim računima, tako da se omogući prelazak s masovno korištenog skupljeg i nepovoljnijeg prešutnog prekoračenja na ono povoljnije, dopušteno, ali bankama manje isplativo. Prešutni ‘minusi’ bili su i 30 posto skuplji od dopuštenih, a brojne banke su ih uvele zahvaljujući rupi u zakonu.

Kako smo tada pisali, negdje krajem 2017. započelo je odobravanje prešutnih prekoračenja nakon što su limitirane efektivne kamatne stope i tada je započelo lagano stapanje dva proizvoda u jedan.

Građani su, prema podacima iz 2021., imali otvoreno 2,6 milijuna tekućih računa na koje su im stizale plaće, mirovine i druga redovna primanja. Istodobno čak 70 posto klijenata imalo je odobreno prekoračenje, a u 95 posto slučajeva ono je bilo upravo prešutno.

Izgradila se praksa u kojoj svaki drugi klijent s odobrenim prekoračenjem ujedno ga i koristi, u prosjeku oko 65 posto pa tada ‘vrtjelo’ oko 6,4 milijarde kuna prekoračenja po transakcijskim računima. Ukratko, uz prosječna mjesečna primanja od tadašnjih 5160 kuna, odobreni minus iznosio je još 10.500 kuna, od čega je klijent koristio 6750 kuna, koje bi tek u budućnosti zaradio.