Iznenađujuću odluku američke središnje banke Fed o dodatnom snižavanju ključne kamatne stope vjerojatno će u idućim danima pratiti i sličan potez Europske središnje banke (ESB).

Sukladno tome te očekivanom stabilizacijom epidemije koronavirusa, prinosi na hrvatske obveznice trebali bi ostati na niskim razinama – oko 1 posto – ocjenjuju domaći analitičari. Američka središnja banka u utorak je neočekivano smanjila ključne kamatne stope kako bi podržala gospodarstvo, za 0,5 posto, u raspon od 1 do 1,25 posto.

EPIDEMIJA

U Hrvatskoj i službeno proglašena opasnost od epidemije, evo što to znači

Pritisak na gospodarstvo
Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je da američko gospodarstvo ostaje snažno, ali da bi širenje koronavirusa moglo u idućem razdoblju usporiti rast. “Virus i mjere koje su poduzete kako bi se virus zaustavio sigurno će neko vrijeme pritiskati gospodarsku aktivnost i u SAD-u i šire”, kazao je Powell. Nakon Fedova neočekivana priopćenja o smanjenju kamata cijene su dionica prvo skočile više od 2 posto, no kasnije su oštro pale, pa su završile u minusu od oko 3 posto.

“Fedov potez uznemirio je ulagače jer podsjeća na razdoblje financijske krize. I tada je bilo žurbe, pa priznanja da to možda nije bila najbolja ideja… Ili, još gore, možda ovo pokazuje da je situacija lošija nego što smo mislili”, kaže za Reuters Kristina Hooper, analitičarka u tvrtki Invesco. Analitičari Raiffeisena za Poslovni dnevnik ističu kako je odluka Feda uslijedila nakon prošlotjedne izjave kako je središnja banka spremna poduzeti nove korake u monetarnoj politici, no tržišta su unatoč tome ostala iznenađena.

“Prema Federal funds futures ugovorima očekivanja o daljnjem snižavanju kamatnih stopa sada su porasla te se očekuje smanjenje za dodatnih 50 baznih bodova. I retorika Feda na konferenciji za novinare, koja je uslijedila nakon odluke, pruža određenu potporu takvom pozicioniranju, jer je fraza ‘djelovati prema potrebi’ i ranije korištena za označavanje ublažavanja monetarne politike”, naglašavaju u Raiffeisenu. Sada će biti zanimljivo vidjeti hoće li druge središnje banke slijediti američki Fed i olabaviti svoju monetarnu politiku, dodaju iz te banke.

“Sastanak ESB-a na rasporedu je sljedeći tjedan. Najnoviji komentari članova vijeća ESB-a sugeriraju ciljane mjere u smjeru podrške likvidnosti prije nego sveobuhvatni paket mjera monetarne politike (poput smanjenja kamatnih stopa)”, kažu RBA analitičari. Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke komentirao je da odluku američkog Feda treba sagledati u svjetlu rastućeg rizika koji predstavlja COVID-19 za globalni i gospodarski rast u SAD-u, gdje spomenuti korak predstavlja snažan signal monetarne politike u smjeru relaksacije.

“U tom kontekstu ne treba isključiti poteze na sličnom tragu i ostalih središnjih banaka, pa tako i ESB-a. Iako treba naglasiti kako je u trenutnim okolnostima i u kontekstu prirode ekonomskog šoka izgledno da je doseg monetarne politike ograničen”, ocjenjuje Kovač. Inozemni analitičari također razmišljaju na tom tragu, prenose agencije. “Potez Feda zapravo signalizira da je rizik od koronavirusa sličan s drugim krizama, kao onom u vrijeme Velike depresije, ili dot.com krizom, pa i financijskom krizom 2008. godine.

Potražnja pada, a nabavni su lanci poremećeni. To su simptomi koje manje kamatne stope ne rješavaju”, kaže Michael Arone, strateg u tvrtki State Street Global Advisors. Prema pisanju CNBC-a, dio analitičara očekuje da će ECB sniziti kamatne stope za dodatnih 10 baznih bodova, a središnja banka eurozone mogla bi uvesti i posebne kreditne linije za mala i srednja poduzeća pogođena ovom zdravstvenom krizom.

Povijesni pad
Nesigurnost investitora snažno se odražava na prinose obveznica. U utorak je prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu prvi puta u povijesti pao ispod 1 posto. Valja naglasiti kako prinosi na američke obveznice opadaju od početka ove godine, no pad je ubrzan u proteklih nekoliko tjedana na što su financijska tržišta snažno reagirala.

Širenje zaraze i pad poslovanja

Zrakoplovna tvrtka traži od osoblja da uzme mjesec dana neplaćenog dopusta zbog koronavirusa

Analitičari Raiffeisena ističu kako su neizvjesnost i špekulacije uzrokovane širenjem koronavirusa na Europu (posebice Italiju), uz pojačanu potražnju za obveznicama zemalja “jezgre” (SAD i Njemačka) dovele su do pada cijena, odnosno rasta prinosa obveznica zemalja regije srednje i istočne Europe (SIE).

“Hrvatske obveznice, koje prate kretanja zemalja SIE, uz pojačanu nesigurnost vezanu za pojavu korone i u Hrvatskoj također su krajem prošlog tjedna zabilježile korekciju cijena uz rast prinosa u prosjeku za 1 posto i širenje razlike u prinosu (spreadova) u odnosu na referentna izdanja”, pojašnjavaju iz Raiffeisena.

Na pitanje kako vide kretanje prinosa na hrvatske obveznice tijekom ove godine, analitičari ističu da s obzirom na monetarnu politiku ESB-a i Hrvatske očekuju zadržavanje prinosa na niskim razinama dok bi stabilizacija oko koronavirusa – razdoblja virusnih infekcija u prosjeku traju 3 do 4 mjeseca – trebala utjecati na sužavanje spreadova na hrvatske obveznice u nastavku godine.

“Kada govorimo o prinosima, dodatnu relaksaciju monetarne politike vidimo kao pozitivan faktor, dok kretanje premije rizika vidimo bitno određeno i ekonomskim okolnostima, gdje trenutna situacija sugerira tek određeno usporavanje rasta, ali i nervozom na financijskim tržištima u zadnjim tjednima”, komentirao je Alen Kovač iz Erste banke.