Nakon izazovnog dvogodišnjeg razdoblja koje je obilježila zdravstvena i ekonomska neizvjesnost uzrokovana pandemijom koronavirusa, fokus tržišnih sudionika je sredinom veljače 2022. iznenadno prebačen na potencijalno novi izvor sistemskog rizika: rusko-ukrajinski sukob. On je preko noći izmijenio percepciju gospodarskog oporavka zemalja EU-a i potencirao postojeće izazove s obuzdavanjem inflacije. Jedna od izglednih posljedica sukoba koja će neminovno utjecati na globalno gospodarstvo jest energetska kriza, dijelom već započeta s obzirom na zabilježen vrlo visoki rast cijene energenata, uz smanjenje njihove dostupnosti.
U takvim je okolnostima pravovremena detekcija potencijalnih slabosti u domaćem nebankovnom financijskom sustavu od izuzetne važnosti.
Vrlo rijetki, ali mogući šokovi
Ona omogućuje Hanfi da u okviru svojih ovlasti ojača segmente sustava s ciljem prevencije rizika, ali i ublažavanja mogućih negativnih posljedica u slučaju njihove materijalizacije.
Domaći nebankovni financijski sektor je u provedenoj vježbi bio izložen skupu intenzitetom vrlo rijetkih makroekonomskih i financijskih šokova tijekom druge polovice 2022. i cijele 2023. godine, a čija je mogućnost zajedničkog nastupanja razmjeno niska, no i dalje moguća. Simulirani šokovi uključuju pad BDP-a, rast cijena, pad zaposlenosti, pad cijena nekretnina i dionica, rast prinosa obveznica te rast kamatnih stopa.
Osnova za takav nepovoljan hipotetski scenarij je mogućnost produbljivanja energetske krize i daljnje jačanje inflacije te snažan i neočekivan zaokret u vođenju monetarnih politika. Ti čimbenici zajedno dovode do snažnog rasta kamatnih stopa, usporavanja gospodarske aktivnosti uz povećanje nezaposlenosti, stagnaciju plaća i pad cijena nekretnina. Istodobno bi i cijene dionica i obveznica na svjetskim, ali i domaćem financijskom tržištu snažno pale.
Prepolovljena profitabilnost
Stresni uvjeti utjecali bi na imovinu domaćeg nebankovnog financijskog sektora koja bi do kraja 2023. bila smanjena za 9,4 milijarde kuna (4,4 %). U takvim bi okolnostima porasla samo imovina mirovinskih fondova i to zbog nove zakonski uvjetovane uplate doprinosa. Iako bi navedene uplate djelomično ublažile gubitke uslijed nepovoljnih tržišnih kretanja, prinosi bi i dalje bili osjetno pogođeni. U 2022. bi oni iznosili -1.5% dok bi se u 2023. kretali oko nule.
Mnogo snažniji utjecaj simulirani bi stresni scenarij imao na investicijske UCITS fondove. Fondovi su u vježbu uključeni već djelomično oslabljeni velikim odljevima u prvom polugodištu 2022. Ulagatelji su u prvih šest mjeseci 2022. iz UCISTs fondova povukli 3,4 milijarde kuna u neto iznosu (15,8 % neto imovine UCITS fondova s kraja 2021.). U slučaju ostvarenja opisanih stresnih okolnosti odljevi bi se nastavili, pa bi se imovina UCITS fondova do kraja 2023. smanjila za 11,6 % u odnosu na vrijednost zabilježenu u lipnju 2022. godine. U takvim stresnim uvjetima, sve kategorije investicijskih fondova zabilježile bi negativne prinose koji bi se i na kraju 2023. godine zadržali u negativnom području (od -1,6 % do 0,2 %, ovisno o stupnju rizičnosti ulaganja). Već u 2022. narušeni tržišni uvjeti negativno bi se odrazili i na imovinu društava za osiguranje. Glavni negativni utjecaj je kroz smanjenje vrijednosti obvezničkih ulaganja koja dominiraju u portfelju društava za osiguranja s obzirom na simulirani rast prinosa. Profitabilnost sektora osiguranja mjerena povratom na imovinu bi se također smanjila te bi na kraju 2023. bila tek blago pozitivna, ali i znatno manja od dugoročnog prosjeka koji za razdoblje od 2016. do 2021. iznosi oko 2%. I dok bi se profitabilnost značajno pogoršala, kapitaliziranost društava za osiguranje bi i dalje ostala zadovoljavajuća uz stabilan višak imovine nad obvezama.
Krizne okolnosti prepolovile bi profitabilnost leasing društva mjerenu povratom na imovinu koja bi na kraju 2023. iznosila oko 1%, odnosno bila bi na razini “krizne” 2020. kada je tržište leasing društava bilo znatno pogođeno koronakrizom zbog povezanosti s turističkim sektorom. Uz smanjenu dobit, i kvaliteta kreditnog portfelja leasing društava bi se narušila budući da bi sve veći broj primatelja leasinga imao problema s servisiranjem svojih obaveza. No, proces kvarenja portfelja je dugoročnije prirode, pa rezultati provedene vježbe, čiji je horizont šest tromjesečja, nisu u mogućnosti ocijeniti ukupan učinak stresa na povećanje kreditnog rizika.
Rezultati pokazuju da bi potencijalna nova sistemska krizna epizoda utjecala na sve segmente nebankovnog financijskog sustava smanjujući njihovu imovinu i profitabilnost te povećavajući sistemske rizike u cijelom sustavu. Iako bi poslovanje pojedinih subjekata bilo znatno ugroženo, oni nisu ocijenjeni kao sistemski značajni, pa bi ukupna otpornost sektora ostala zadovoljavajuća uz osigurani kontinuitet pružanja financijskih usluga investiranja, osiguranja i leasing financiranja, bez većih poteškoća i posljedica za klijente.
Analitičari Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga
