Pri trgovanju na burzi korisno je znati kako su pozicionirani veliki ulagači, jer njihova kupnja ili prodaja mogu dovesti do značajne promjene cijene određenog instrumenta. Kod dionica je teško doći do tih informacija jer velikim sudionicima je u interesu svoje planove za kupnju ili prodaju zadržati za sebe dok ne kupe ili prodaju ukupnu količinu koju su planirali. No kod valuta i financijskih izvedenica na pojedine instrumente takve informacije su dostupne javnosti. Naime, CFTC – američka komisija za nadzor tržišta budućnosnica i opcija svakog petka javno objavljuje informacije o ukupnoj količini kupljenih i prodanih ugovora po pojedinim instrumentu i kategorijama sudionika.

Informacija o tome što rade komercijalni sudionici (banke, naftne kompanije, rudnici zlata i ostalih metala i sl.) u pravilu nisu interesantne jer se takvi sudionici samo štite od neželjenog kretanja cijene i pozicije otvaraju bez obzira na trenutnu cijenu instrumenta. No nekomercijalni sudionici (špekulanti) pojedine instrumente kupuju samo zato što misle da su previše jeftini i da se na rastu cijene može ostvariti profit.

U podacima objavljenim u petak se može vidjeti da špekulanti trenutno imaju mnogo više kupovnih nego prodajnih pozicija na zlatu, srebru i tečaju američkog dolara u odnosu na euro, te da imaju podjednak broj kupljenih i prodanih ugovora vezanih za vrijednost SP500 indeksa.

To znači da špekulanti trenutno očekuju jačanje dolara u odnosu na euro te rast cijene zlata i srebra. Kada su u pitanju dionice, očito ih polovina očekuje daljni rast, a polovina pad.

S obzirom na to da su veliki špekulanti u pravilu institucije koje imaju cijele timove analitičara, često i povlaštene informacije, postotak uspješnosti njihovih predviđanja i transakcija je veći nego kod prosječnog malog ulagača.

Kako objasniti trenutnu situaciju na tržištu?

Kada se u pitanju dionice, podijeljenost među investitorima ne iznenađuje. Gospodarski podaci u SAD-u su za sad vrlo dobri, situacija na globalnom tržištu se pogoršava. Očito se polovina investitora pribojava da bi se globalno gospodarsko usporavanje moglo negativno odraziti i na SAD, što bi dovelo do pada cijena dionica, na čemu oni planiraju zaraditi pomoću short sellinga.

Upravo zbog usporavanja globalnog gospodarskog rasta mnoge važne centralne banke su odustale od podizanja kamatnih stopa tijekom 2019. godine. To znači da će posjedovanje obveznica biti manje isplativo nego se do sad očekivalo, što tradicionalno dovodi do velikog interesa za kupnju zlata i srebra. Špekulanti očito planiraju ostvariti profit na očekivanom porastu cijene tih plemenitih metala.

Kada je u pitanju tečajna lista, dva su razloga zbog kojih približno dvije trećine špekulanata očekuje slabljenje eura i jačanje dolara. Prvi su više kamatne stope na američke nego na europske obvezanice, a drugi je rizik recesije. Naime, kao i prije 10 godina, nadolazeća globalna kriza će vjerojatno opet mnogo jače pogoditi tromu i razjedinjenu Europu nego SAD. Moguće je da će se ponovno u pitanje doći mogućnost otplate nagomilanih dugova u pojedinim članicama eurozone, stoga investitori već sad prebacuju kapital u dolar – valutu koju percipiraju sigurnijom. S obzirom na situaciju, moguće je da će dolar u idućih godinu do dvije postati jači od eura.