Kriza izazvana koronavirusom mogla bi ubrzati integraciju tržišta kapitala u Europskoj uniji kako bi se što prije potaknuo oporavak malog i srednjeg poduzetništva kroz alternativne izvore financiranja.

Integriranje tržišta kapitala trebalo bi omogućiti i da banke i financijski investitori u budućnosti lakše ulažu u kapital poduzeća koji teže održivom poslovanju i u skladu sa zelenom agendom EU-a.

Pandemija koronavirusa donijela je svijetu najveću globalnu ekonomsku krizu nakon drugog svjetskog rata, veliku neizvjesnost i nemogućnost jasne procjene koliko će ona trajati.

Problem solventnosti

Ubrzo nakon što je počela kriza uzrokovana COVID-19 pandemijom, postalo je jasno kako njezin utjecaj na hrvatski sektor financijskih usluga može biti snažan i dalekosežan.

No, usprkos težini nepredvidivog stanja, u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) smatraju da stojimo na prekretnici koja nas – ako se za to dobro pripremimo – može ubrzati u jačem oporavku poduzeća i to putem tržišta kapitala.

Brojni su izazovi koje očekuje financijski sektor u budućnosti, od brojnih geopolitičkih tenzija, poput trgovinskih ratova, rastućih ekonomskih i političkih nestabilnosti, klimatskih promjena, porasta premije rizike do održivosti javnog duga.

Valja naglasiti i problem likvidnosti poduzeća zbog zaoštravanja uvjeta financiranja – problem solventnosti koji će se tek manifestirati nakon isteka pomoći nacionalnih vlada – što se dovesti do mogućeg porasta stresa na financijskim tržištima.

U svjetlu važnog oporavka gospodarstva, posebno nakon korona krize, za Hrvatsku je važan i vrlo ambiciozan europski plan osnivanja Unije tržišta kapitala, naglasio je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe tijekom prezentacije ‘Što nakon korona krize’ predstavljenoj na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije.

Kako je istaknuo, uz ulazak u eurozonu, za hrvatsko je gospodarstvo važan nastavak integracije tržišta kapitala u EU. Nakon prvog u 2015. godini, u rujnu ove godine Europska je komisija izdala novi akcijski plan koji je do kraja 2022. kroz 16 mjera podijeljen na tri osnovna cilja. Prvi je cilj podržati zeleni, digitalni, održivi gospodarski oporavak osiguravajući dostupnije financiranje europskim poduzećima.

Digitalizacija je došla u fokus jer digitalne promjene načina plaćanja i pružanja financijskih usluga se ovom krizom još brže mijenjaju. Prema tržišnoj kapitalizaciji 500 najvećih pružatelja financijskih usluga u svijetu, očigledan je nastavak rapidnog rasta udjela industrije financijskih plaćanja i fintech kompanija, a banke u financijskom svijetu gube dominaciju.

Temelj za rast novih digitalnih financijskih kompanija Hrvatska već ima zbog promjena u načinu plaćanja, gdje rapidno rastu transakcije putem internet i mobilnog bankarstva.

Rast mlade digitalne fintech konkurencije ima svoje velike prednosti, poput jače tržišne utakmice i smanjenju cijene usluga, smanjenju tržišne koncentracije, veće transparentnosti i boljem pristupu financijskim uslugama.

Jedinstveno tržište kapitala

Drugi je cilj učiniti EU još sigurnijim mjestom za štednju i dugoročno ulaganje, a treći integrirati nacionalna tržišta kapitala u istinski jedinstveno tržište.

U dugom roku bi to trebalo više usmjeriti financiranje s bankovnog na nebankovni sektor, omogućiti lakše i jeftinije financiranje održivih poduzeća koje putem banaka i klasičnih kreditiranja trenutno nemaju pristup oporavku svog vlasničkog kapitala te lakši prelazak gospodarstva na održivo i ekološki prihvatljivo poslovanje što je dio jedinstvenog zelenog plana cijele Unije.

Prijedlog plana ne umanjuje značaj nacionalnih burzovnih tržišta, već ih povezuje da kroz buduće ujednačene i harmonizirane propise investitori mogu pronaći dobre prilike za prekogranično ulaganje, da veliki, ali i mali ulagači lakše ulažu u vrijednosne papire kompanija i da se porezni tretman vrednovanja takvih ulaganja izjednači na cijelom području EU.

Plan uz jačanje novih investicija uključuje i financijsko opismenjavanje sve starijeg europskog stanovništva kao i rast njihovih ulaganja za mirovine.

Plan definira namjeru da se ublaži porezni teret u prekograničnim ulaganjima, standardiziraju stečajni postupci među državama članica u cilju zaštite svih ulaganja, jednoznačno odredi pojam dioničara diljem EU kako bi se uskladila pravila koja reguliraju odnos između investitora, posrednika i izdavatelja u pogledu ostvarivanja glasačkih prava te se dugoročno uklone prepreke za upotrebu novih digitalnih tehnologija na svim tržištima kapitala.