Kao što ulazak ruskog Sberbanka u vlasništvo Fortenova grupe nije bio rezultat strateške odluke već statusa velikog zajmodavca u nagodbi vjerovnika u okviru procesa restrukturiranja, i u planove o tajmingu i načinu izlaska umiješale su mu se nepredviđene okolnosti. Ubrzale su ih ruska invazija na Ukrajinu i zaredale runde proširenja sankcija Zapada. Bloomberg je u petak objavio da je investicijska grupacija Indotek sa sjedištem u Mađarskoj, tj. njezin fond Indotek-Investments potpisao ugovor o kupnji Sberbankova 43% udjela u Fortenova Grupi. Uz napomenu da za konačno zaključenje posla, a on se s obzirom na holding strukturu Fortenova grupe odnosi na vlasništvo u krovnoj tvrtki u Nizozemskoj, trebaju još odobrenja nadležnih regulatora na više tržišta, to mu je potvrdio glasnogovornik grupacije s mađarsko-američkim kapitalom u većinskom vlasništvu mađarskog biznismena Daniela Jellineka.

Dugoročan strateški partner

Sve u svemu, time se nedvosmisleno potvrdilo što je glavni izvršni direktor Fortenove Fabris Peruško mislio pod “vjerojatno se radi o tjednima” kad je tri tjedna prije prvi put obznanio da se ubrzano radi na izlaznom rješenju. Budući da je već dan poslije ta najava bila potkrijepljena i imenom najizglednijeg kupca i potvrdom Fortenove da je započet i dubinski pregled, prošlotjedna potvrda dogovora dviju strana zapravo nije iznenađenje. Malo neočekivano bilo je tek to što je iz Fortenove ona potvrđena nekoliko sati kasnije.

Uz Sberbankov udjel u kompaniji u novije vrijeme naglašenije inzistiraju na formulaciji “manjinski vlasnik Fortenova grupe”. A povodom potpisa kupoprodajnog ugovora i rošade na poziciji najvećeg pojedinačnog dioničara Peruško je, uz ostalo, istaknuo da Indotek prepoznaju kao “dugoročnog strateškog partnera” te očekuju da će sva odobrenja potrebna za zaključenje transakcije biti ishođena u idućih nekoliko mjeseci.

Poručio je i kako “bez obzira na moguću promjenu suvlasništva Fortenova grupa nastavlja s redovnim operativnim poslovanjem i uspješnim upravljanjem s poremećajima na tržištu” te da je Grupa “potpuno fokusirana na pripremu ovogodišnje sezone od koje ima značajna očekivanja”.

Ipak, mimo zaokupljenosti izazovima u sferi poslovanja, čini se da suvlasnička rošada između Sberbanka i Indoteka ne znači i zaustavljanje nekih strateških projekata. U prvom redu to se odnosi na poslovnu grupu poljoprivrede i ranije započete aktivnosti vezane uz pokretanje procesa prodaje agrarnog segmenta Fortenove, i to u okviru priče o povratku tog biznisa u “domaće ruke”.

U vlasništvu ili pod koncesijama Fortenovih agrotvrtki deseci su tisuća hektara njiva, a njihov udio u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji proporcionalno je i daleko veći. Prije više od mjesec dana u poslovnim se krugovima tvrdilo da u okviru priprema za pokretanje procesa prodaje za koji tjedan slijedi angažiranje savjetnika za strukturiranje te operacije. Prema neslužbenim, a upućenim izvorima, taj strateški projekt ide dalje, na njemu se itekako radi.

Pretpostavka je, naravno, da je u fazi pregovora o Indotekovu preuzimanju Sberbankova udjela to bila jedna od tema koja je komunicirana i s Vladom i s drugim po veličini suvlasnikom Fortenove, domaćom Enna grupom Pavla Vujnovca. Osim što se u ulagački profil (budućeg) najvećeg suvlasnika Fortenove bolje uklapaju drugi biznisi Fortenove, rješavanje agrobiznisa otprije se sagledava(lo) i u kontekstu refinanciranja 1,16 milijardi eura vrijedne obveznice, aranžmana koji je ujesen 2019. predvodio američki fond HPS Investment Partners. Ukratko, intencija je otprije bila smanjivanje duga Grupe i sužavanjem fokusa u pogledu “core” djelatnosti.

Povlače se paralele

To što su planovi izlaska Sberbanka silom prilika ubrzani, ne ide u prilog cijeni, ali to je i dalje financijski velika operacija. A velik zalogaj, pogotovo u domaćim razmjerima, je i potencijalna prodaja agrobiznisa pa je logično da su i u toj priči kao važni akteri prepoznati mirovinski fondovi. No, osim što zasad nije posve jasno što bi sve mogao obuhvatiti “agro paket”, u domeni nagađanja je i model same transakcije. Među financijašima se s tim u vezi povlače paralele s većim ulagačkim projektima mirovinaca u turizmu, u kojima je know-how uglavnom rješavan kroz saveze s upravljačkim kompanijama.

Sve u svemu, iskustva s posljedicama pandemije, a sada poremećajima uzrokovanim ratom u Ukrajini (energenti, hrana), mnogima su promijenila i poglede na pitanja nacionalne sigurnosti pa i predznak vlasništva u strateški važnim biznisima, od energenata do hrane.