Na prošlotjednoj financijskoj konferenciji u Opatiji drugi je dan bio posvećen nebankovnom segmentu tržišta. Uz neke kronične boljke poput slabe likvidnosti, slika stanja na tržištu kapitala pružila je i nešto više pozitivnih naglasaka.

Crobex je na najvišim razinama u proteklih 10 godina, nakon tri “narodna” izdanja građani sad drže oko šest posto javnog duga. Središnja tema ipak su bile prilike koje će otvoriti nova nacionalna strategija za razvoj tržišta kapitala.

Ministarstvo financija radi na tom strateškom okviru, koji bi trebao rezultirati s više društava na burzi, poboljšanjem likvidnosti i atraktivnosti tržišta te infrastrukture i regulative. Jedna od izglednih novosti za male ulagatelje je uvođenje investicijskih računa.

Unutar njih “malima” bi se omogućilo nesmetano trgovanje raznim vrstama vrijednosnih papira bez nastanka poreznih obveza, tj. bez obveze obračuna i plaćanja poreza na kapitalnu dobit, ali samo ako se sredstva ne povlače prije isteka zadanog razdoblja.

Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija, tu je mogućnost ugrubo nagovijestio još prije nekoliko mjeseci. Na opatijskom skupu rekao je da bi strategija trebala biti gotova do kraja godine, a pratit će je dva akcijska plana s kratkoročnim i srednjoročnim mjerama. Nešto detaljnije uspostava investicijskih računa opisana je u opsežnoj studiji tj. Podlozi za strategiju koju je izradila Udruga CFA Hrvatska na čelu s predsjednicom Majom Bešević Vlajo.

Stimuliranje ulagatelja
Investicijski računi jedan su od načina poticanja preusmjeravanja dijela dugoročne štednje u financijske instrumente, na tržište kapitala, a u raznim inačicama postoje u više zemalja EU. Objašnjavajući taj model koji ulagateljima omogućuje da jedno vrijeme slobodno trguju bez obveze obračuna i plaćanja poreza na kapitalnu dobit, M. Bešević Vlajo kaže kako to ulagatelje stimulira, ali i rasterećuje administracije kod prijave poreza.

No, glavni parametri – od razdoblja nepovlačenja koje podrazumijeva porezno oslobođenje (npr. 5 godina) i maksimalnog iznosa (npr. 50.000 eura) pa do spektra vrijednosnih papira – tek se trebaju definirati. Naša sugovornica izdvaja još nekoliko inicijativa relativno niske složenosti koje se stoga mogu i brzo provesti.

Takva je, primjerice, i uključivanje malih ulagatelja u javne ponude kroz uvođenje kriterija kojim bi se propisao minimalni iznos izdanja koji se njima mora ponuditi prije institucionalnih investitora. Time bi se, kaže, za njih otvorile nove prilike, a i potaknula veća likvidnost izdanja.

Nadalje, relativno brzo provediva su i unaprjeđenja koja se odnose na što veću digitalizaciju procesa – od digitalnog “onboardiga” klijenata, do mogućnosti elektronske prijave na skupštinu, glasanja i održavanja elektronskih skupština i slično.

Među važnim inicijativama Bešević Vlajo ističe i listanje manjinskih paketa dionica državnih poduzeća. Time bi država ostala dominantni vlasnik, ali bi ulagatelji imali priliku uložiti u te kompanije, dok bi činjenica da su postale javno listana društva pozitivno utjecala i na kvalitetu korporativnog upravljanja, objašnjava ta financijašica koju mnogi u dogledno vrijeme vide i na značajnijim izvršnim pozicijama na domaćem tržištu kapitala.

Vezano uz poticajnu ulogu Vlade na strani ponude domaćeg tržišta kapitala, državni tajnik Zoričić kaže kako je izravno sudjelovanje države ograničeno jer ima zapravo relativno mali portfelj. Dio burzovnih aktera koji to priželjkuju upire prstom na primjer IPO-a s 20 posto dionica Hidroelectrice, rumunjskog pandana našemu HEP-u, koji se itekako pokazao zamašnjakom za tamošnju burzu.

Inače, po broju listanih dionica Zagrebačka burza nalazi se u gornjem dijelu ljestvice regionalnih burzi, a Zoričić će dodati kako je relativno dobra i tržišna kapitalizacija u odnosu na BDP. Problem je likvidnost tj. nizak koeficijent obrtaja dionica. Tome u prilog govori i podatak da smo 2007. imali oko 750 tisuća transakcija na burzi, a danas svega 74 tisuće. Naravno, u izradu strategije krenulo se s ciljem unaprjeđenja okvira koji bi poticajno djelovao i na stranu ponude i potražnje.

Pretjerani optimizam
U tom smislu dosadašnja tri “narodna” izdanja – obveznice i trezorskih zapisa – mahom se ističu kao dobar iskorak Vlade. U njima je sudjelovalo ukupno 118 tisuća građana, pri čemu je otvoreno više od 36.000 novih računa u SKDD-u.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, poželjnim ističe da i buduća izdanja državnog duga ostanu na domaćem tržištu. A komentirajući recentni optimizam na tržištu kapitala, naglasio je potrebu za oprezom jer analize sugeriraju da su dionička tržišta u Europi s obzirom na anemičan rast realno precijenjena.

Usto, na valu pozitivnih očekivanja raste i interes za još rizičnijim, špekulativnim klasama imovine poput kriptovaluta. Tako npr. Bitcoin u prvom kvartalu bilježi rast od čak 68 posto. “U povijesti smo već vidjeli što ciklički slijedi nakon pretjeranog optimizma i kako ispuhivanje može utjecati na imovinu i novac ulagača, podsjetio je.

Osim mogućeg jačanja “tradicionalnih” sistemskih rizika, upozorio je i na izazove nekih novih, poput klimatskih i rizika od kibernetičkih napada. Jedan takav Hanfa je ne tako davno, u siječnju, i sama iskusila.